Saborski Odbor za ratne veterane danas je većinom glasova podržao izmjene Zakona o smanjenju mirovina određenih tj. ostvarenih po posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima se ukida 10-postotno smanjenje tih mirovina, čime je obuhvaćeno oko 96.000 umirovljenika.
Načelnica Sektora za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Snježana Zdjelar pojasnila je da se predviđenim zakonskim izmjenama predlaže ukidanje 10-postotnog smanjenja povlaštenih mirovina, uvedeno u vrijeme krize 2010. godine.
Od 1. srpnja ove godine oko 96.000 umirovljenika koji su mirovine ostvarili po posebnim propisima dobit će više mirovine, a to će se uvećanje od 1. siječnja 2024. udvostručiti. Od njih 63.000 su hrvatski branitelji i pripadnici HVO-a, pojasnila je Zdjelar.
Procijenjeni troškovi primjene tog zakona u prvoj godini će biti 23 milijuna eura, 115 milijuna eura u 2024. godini te 124 milijuna eura u 2025. godini.
Bivši pripadnici JNA, saborski zastupnici, labinski rudari...
Stipu Mlinarića (Domovinski pokret) zanimalo je tko će još, osim hrvatskih branitelja i pripadnika HVO-a, dobiti povećanje mirovina jer je to u interesu javnosti. "Jesu li to partizanske mirovine, jesu li to mirovine oficira JNA, a ja znam da jesu, jesu li u tim mirovinama i krajinski milicajci?" upitao je Mlinarić.
Zdjelar mu je odgovorila da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mjesečno prikazuje sve podatke o kategorijama umirovljenika koji ostvaruju mirovinu prema posebnim propisima.
"Iako je tu navedeno 19 kategorija, riječ je o mirovinama za oko sedam kategorija koje su već konzumirane prema propisima koji više nisu na snazi", istaknula je.
Na to je i predsjednik tog Odbora Josip Đakić (HDZ) pojasnio da se radi o naslijeđenim mirovinama bivših pripadnika JNA, Saveznog izvršnog vijeća, zastupnika u Hrvatskom saboru, labinskih rudara i sl.
Više mirovine i za 2047 vojnika NDH
Katarinu Peović (Radnička fronta) zanimalo je koliko je u kategorijama povlaštenih mirovina i pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945., a Zdjelar je kazala da je riječ o 2047 mirovina.
Tijekom sjednice zastupnica Peović je počela mobitelom snimati njezin tijek, ali su članovi tog Odbora većinom glasova odlučili da to nije dopušteno.
Đakić ju je upozorio da je neovlašteno snimanje kazneno djelo, ali Peović je nastavila snimanje.