Kako je Šincek došao do silosa u Gospiću? Sve je išlo preko državne banke

Foto: Neva Žganec, Vjeko Bušić/Pixsell

Predsjednik Mosta Nikola Grmoja rekao je jučer u Gospiću da su sporni silos i pripadajuće nekretnine prodani Josipu Šinceku preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 224 tisuće eura. Nedugo nakon prodaje kupcu je odobren kredit HBOR-a od približno 1.14 milijuna eura, gotovo pet puta veći od kupoprodajne cijene te nekretnine.

Grmoja je upozorio da takva razlika u iznosima otvara pitanje je li iza cijele transakcije stajao širi državni i financijski aranžman.

Jedna od najvećih istraga ekološkog kriminala

Podsjetimo, afera s nezakonitim odlaganjem otpada, u čijem je središtu bračni par Josip i Monika Šincek, jedna je od najvećih istraga ekološkog kriminala u Hrvatskoj. Istražitelji sumnjaju da je godinama funkcionirao dobro organiziran i profitabilan sustav u kojem se zarađivalo izbjegavanjem troškova propisnog zbrinjavanja otpada.

 

 

Plastični, medicinski i drugi otpad stizao je iz Hrvatske, Slovenije, Italije i drugih zemalja, a dokumentacija je, prema sumnjama istražitelja, služila za prikrivanje njegove stvarne vrste i konačnog odredišta.

Otpad iz nekoliko europskih zemalja stizao u Gospić

Deseci tisuća tona otpada završili su na više lokacija u Hrvatskoj, ponajviše u Gospiću, na području bivšeg PPK Velebit, odnosno u silosu. Šincek je ondje trebao pokrenuti inovativnu proizvodnju novog građevinskog materijala i ekoloških proizvoda, poput blokova sličnih betonu, burobrana i mobilnih kućica, u koje bi se prerađivao i miješao dovedeni otpad, no u stvarnosti to nije bilo tako. 

Kako smo provjerili u zemljišnim knjigama, HBOR je sporne parcele u Gospiću, na kojima je prema sumnjama istražitelja odlagan opasan otpad, prodao u srpnju 2021. godine. Odluku o prodaji i davanju kredita morala je donijeti Uprava HBOR-a uz suglasnost Nadzornog odbora. 

Tko je tada vodio HBOR

U to su vrijeme Upravu HBOR-a činili predsjednica Tamara Perko i član Uprave Hrvoje Čuvalo. Perko je na čelu HBOR-a bila do prosinca 2022. godine, a danas je predsjednica Hrvatske udruge banaka. Čuvalo je i danas član Uprave HBOR-a.

U vrijeme poslova sa Šincekom na čelu HBOR-a bila je Tamara Perko (Foto: Matija Habljak/Pixsell) ​​​

Tadašnji ministar financija Zdravko Marić bio je predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a. U Nadzornom odboru bili su i tadašnji ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović te saborski zastupnici Žarko Tušek, Predrag Štromar i Siniša Hajdaš Dončić, današnji predsjednik SDP-a.

U zemljišnim knjigama na spornoj parceli u Gospiću upisan je teret kredita Zagrebačke banke u iznosu od 1.2 milijuna eura. O okolnostima prodaje i kreditu poslali smo upit HBOR-u, a odgovor ćemo objaviti ako nam stigne.

"Ne može se ni opisati" koliko je otpada

Istraga protiv Šinceka i njegove skupine dovela je i do zapisnika razgovora osumnjičenih u ovom slučaju. Tako jedan od osumnjičenih, inače direktor koji se bavi posredovanjem u gospodarenju otpadom, razgovara s jednim od vozača u Šincekovoj tvrtki. Govore o tolikoj količini otpada da se, kako kažu, njegova veličina "ne može ni opisati".

Foto: Hrvoje Kostelac / Pixsell 

Govore i da u Gospić dnevno stiže do deset šlepera robe te zaključuju da bez tog otpada ne bi bilo novca za plaće. Navode i da Josip Šincek "više ništa ne betonira, ne prodaje", nego živi isključivo od poslova s otpadom.

Već je zaradio

Iz razgovora proizlazi da je Šincekov plan bio napuniti veliki silos, najveći na toj lokaciji. Govore da se u silosu nalazi lift te da će biti postavljeni "cikloni" kojima bi se plastika upuhivala u unutrašnjost. Kada vozač pita direktora tvrtke hoće li Šincek napuniti veliki silos otpadom i "brisnuti", drugi osumnjičenik to potvrđuje.

U razgovoru se također procjenjuje da je Šincek lokaciju u Gospiću platio 3.5 milijuna kuna. Sugovornici zaključuju da je taj iznos već nadoknadio poslovanjem s otpadom, dok veliki silos još i dalje stoji prazan.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.