U Zaprešiću počelo istraživanje bušotine koja bi se mogla koristiti za grijanje

U Zaprešiću je danas započelo istraživanje geotermalnog potencijala na bušotini Zaprešić GT-1, posljednjoj od četiri lokacije u sklopu nacionalnog projekta ispitivanja geotermalnog potencijala, priopćili su iz Agencije za ugljikovodike.

Istraživanja Agencije za ugljikovodike već su potvrdila pozitivne geotermalne nalaze u Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima. Zaprešić je, navodi se, završni korak u ciklusu kojim se utvrđuje postoji li geotermalno ležište pogodno za komercijalizaciju energije iz obnovljivih izvora za potrebe toplinarstva.

"Analize dale dobru početnu sliku"

Geotermalna energija stabilan je, lokalno dostupan i obnovljiv izvor koji može dugoročno smanjiti troškove grijanja, ojačati energetsku sigurnost te doprinijeti smanjenju emisija. Uvođenjem geotermalnih izvora gradovi mogu razvijati učinkovitije toplinske sustave i poticati održivi gospodarski rast.

Direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike Martina Tuschl kaže da su na lokacijama s geotermalnim potencijalom proveli detaljna mjerenja i analize koje su dale dobru početnu sliku, ali i da će se pouzdani podaci znati tek ulaskom u dubinu.

"Stručnost našeg tima potvrđena je na prethodne tri lokacije gdje su bušotine dale pozitivne rezultate, a jednak pristup primjenjujemo i u Zaprešiću. Po završetku ispitivanja imat ćemo jasnu informaciju o stvarnom geotermalnom potencijalu ovog područja", izjavila je Tuschl.

"Važan trenutak za Zaprešić"

"Ovo je važan trenutak za Zaprešić. Počinje projekt koji nam otvara mogućnost korištenja vlastitog izvora čiste energije i stvaranja modernog, sigurnog sustava grijanja. Vjerujemo u pozitivan ishod i radujemo se rezultatima koji će pokazati može li naš grad napraviti iskorak prema održivom i dugoročno isplativom rješenju za građane i gospodarstvo", naglasio je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Projekt "Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja" provodi Agencija za ugljikovodike uz financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), unutar kojeg je za istraživanja na četiri lokacije osigurano 50,8 milijuna eura.