ALARMANTNO visoke stope inflacije šire se SAD-om i EU. Prema najnovijim informacijama, cijene u SAD-u narasle su 7% na godišnjoj razini, a i u eurozoni je inflacija prešla 5%. Ministar financija Zdravko Marić priznao je da je i inflacija u Hrvatskoj vjerojatno probila granicu od 5% rasta na godišnjoj razini, a točne informacije će objaviti Državni zavod za statistiku sljedeći tjedan.
>> Cijene u SAD-u nezaustavljivo rastu. Isto očekuje EU i Hrvatsku
Što je uopće inflacija?
Inflacija smanjuje kupovnu moć plaće. Za istu plaću može se kupiti sve manje hrane, goriva, struje i drugih svakodnevnih potrepština. Plaća radnika zadana je ugovorom o radu, a kako inflacija raste, tako ta plaća vrijedi sve manje.
Kako je inflacija tehnički pad vrijednosti novca, da bi se sačuvala stvarna kupovna moć plaće, tj. kako bi se mogla kupiti ista količina proizvoda i usluga, potrebno je iz mjeseca u mjesec podizati plaću u skladu s rastom inflacije.
Kakva je situacija s inflacijom u eurozoni i Hrvatskoj?
Godišnja inflacija u eurozoni narasla je s 4.9% u studenome na 5.0% u prosincu, a u Hrvatskoj je prema zadnjim podacima iz studenog 2021. iznosila 4.8%, što znači da se za istu plaću u studenome 2021. moglo kupiti 4.58% manje proizvoda u prosjeku. Naravno, nije cijena svakog proizvoda rasla isto, neki proizvodi su poskupjeli više od drugih.
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, skoro četvrtina (24.65%) troškova prosječnog kućanstva u Hrvatskoj odnosi se na hranu, a rast cijena hrane u studenome 2021. iznosio je 6% u odnosu na studeni 2020.
Na što Hrvati najviše troše?
Troškovi stanovanja i režija, na koje prema DZS-u otpada skoro petina (17.73%) troškova prosječnog kućanstva u Hrvatskoj, rasli su 3%, što je manje od prosječnog rasta troškova mjerenih indeksom potrošačkih cijena. Najviše su rasli troškovi prijevoza, na koje otpada skoro sedmina troškova (13.30%), i to za čak 12.9%, za što su najodgovorniji troškovi goriva, koji su rasli 26.6%.
Relativno visoka inflacija mogla bi potrajati do kraja ove godine, a to znači daljnje smanjivanje realne kupovne moći plaća. Ne može je se izbjeći jer je sveobuhvatna i s vremenom rast cijene jednog proizvoda dovodi do rasta cijene drugoga, posebno s obzirom na činjenicu da rastu cijene sirovina, goriva, struje, plina i sl.
Ipak, postoje načini za smanjivanje utjecaja inflacije na osobnu kupovnu moć i obezvrjeđenje imovine. U nastavku donosimo nekoliko najvažnijih savjeta za ublaživanje učinaka inflacije na svakodnevni život.
Promjena troškova i navika
Inflacija se mjeri indeksom potrošačkih cijena, koji je procjena Državnog zavoda za statistiku o tome kako prosječno kućanstvo u Hrvatskoj troši novac. Ali to ne znači da svako kućanstvo troši isti dio dohotka na hranu. Procjena od 24.65% troškova na hranu uzima se kao prosjek svih kućanstava u Hrvatskoj, a pojedino kućanstvo može trošiti više ili manje od toga.
Također sve cijene ne rastu istom stopom. Primjerice, cijena goriva rasla je 26.6%, dok su cijene usluga cestovnog prijevoza rasle samo 2.8%. U tom slučaju jedan od načina "bijega" od inflacije je smanjivanje upotrebe osobnog vozila, čime se smanjuju troškovi goriva, i češće korištenje usluga javnog prijevoza. Isto tako, može se zamijeniti automobil biciklom ili hodom za manje relacije.
Kako se inflacija računa na temelju državnog prosjeka, onda ona nije ista za svako kućanstvo. Može se izračunati osobni indeks potrošačkih cijena, tj. osobna inflacija na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o tome koliko su rasle cijene određenog tipa proizvoda dodajući osobnu procjenu udjela određenih troškova u ukupnim troškovima.
>> Rekordna inflacija u SAD-u. Nije pitanje hoće li se preliti na Hrvatsku, nego kada
Primjerice, neko kućanstvo možda troši više od 24.65% na kupnju hrane, koliko procjenjuje DZS, pa će osobna inflacija za to kućanstvo biti drugačija od državne inflacije. Netko kome više od 5.87% ukupnih troškova odlazi na gorivo, imat će veću osobnu inflaciju od državne, jer je upravo cijena goriva najviše rasla.
Europska središnja banka (ECB) uspostavila je internetsku stranicu na kojoj svatko može lako izračunati osobnu inflaciju, ali su obuhvaćene samo zemlje koje su uvele euro kao službenu valutu. Ali na isti način može se izračunati osobna inflacija u Hrvatskoj, samo građani Hrvatske moraju to raditi "ručno".
>> Svjetske cijene hrane su u 2021. dosegle najviše razine u zadnjih deset godina
Koristite zamjenske proizvode
Mnogi proizvodi imaju svoje jeftinije varijante. Primjer koji se često koristi u fakultetskim udžbenicima su maslac i margarin. Jedna od opcija je zamjena maslaca margarinom.
Umjesto gaziranih sokova, može se piti obična voda. Fizičke knjige tvrdog uveza mogu se zamijeniti za puno jeftinije e-knjige. Umjesto skupe ribe poput lososa, može se kupiti oslić. Izbor različitih proizvoda u 21. stoljeću zaista je velik i lako se može pronaći zamjenski proizvod za većinu stvari.
Iako na prvi pogled zvuči kao nešto banalno, razlog za to su različite cjenovne elastičnosti potražnje među proizvodima. Potražnja, tj. kupnja određenog proizvoda pada kako mu raste cijena. Neki su proizvodi osjetljiviji na rast cijene pa se puno manje kupuju kada raste cijena, a neki su manje osjetljivi pa je pad kupnje kod rasta cijene neznatan.
Ekonomskim rječnikom ti proizvodi imaju različitu cjenovnu elastičnost potražnje. Ako proizvod ima bliske supstitute, tj. zamjene, kao što je maslac zamjena za margarin ili oslić za losos, cjenovna elastičnost potražnje skupljeg proizvoda će biti velika jer se ljudi lako prebacuju na zamjenski, jeftiniji proizvod koji ima manju cjenovnu elastičnost potražnje.
Rast cijena jednostavno ne pogađa sve proizvode isto, luksuzniji proizvodi su puno osjetljiviji jer imaju veću cjenovnu elastičnost potražnje.
Popravljajte umjesto da kupujete novo
Dokaz današnjeg blagostanja u kojem živimo je da se sve manje popravlja. Kada se nešto pokvari, ljudi kupuju novo, što je dokaz višeg životnog standarda, ali i činjenice da su danas mnoge stvari jeftinije nego što su bile u prošlosti. Prije nekoliko desetljeća bilo je potrebno potrošiti puno više novca za, primjerice, televizor, računalo i automobil nego danas.
Zbog toga su ljudi zaboravili popravljati stvari, a mnogi poslovi povezani s popravcima, kao što su postolari, pred nestankom su. Rast cijene obuće i općenito svih troškova je dobar razlog za pronalazak jednog od rijetkih preostalih postolarskih obrta i popravak starog komada obuće koji je još uvijek dobar.
Ne kupujte "markirano"
Odabir među različitim vrstama proizvoda nije samo pitanje cijene i kvalitete. Ljudi su spremni platiti veliku razliku u cijeni za proizvod poznatog brenda umjesto za proizvod koji nije poznata marka, čak i kada razlika u kvaliteti ne opravdava toliku razliku.
Kompanije ulažu velik novac u marketing upravo da bi razvile brend i time mogle naplatiti veću cijenu za svoj proizvod. Velik dio cijene koju kupci plaćaju za proizvode jakog brenda odnosi se na premiju za plaćanje imena, a ne funkcionalnost i kvalitetu proizvoda.
Snaga imena kompanije, tj. brendova koje kompanija posjeduje čak se izražava i knjigovodstveno kroz stavku "goodwill". Što je ime kompanije poznatije, posjeduje bolje marke i prepoznatljivija je među kupcima, to ona više vrijedi i prilikom prodaje će onaj tko kupuje kompaniju, morati platiti dodatno za "goodwill". Inače se vrijednost kompanije određuje prema financijskim kriterijima kao što su prihodi, rashodi, imovina i dugovanja.
"Goodwill" nema veze s tim financijskim pokazateljima (direktno), a utječe na vrijednost kompanije zbog toga što se očekuje da će kupci biti spremniji kupovati proizvode kompanije samo zbog imena. Vrijednost goodwilla velikih brendova poput Coca-Cole mjeri se u desecima milijardi dolara.
U vrijeme inflacije pametno je suzdržati se od plaćanja razvikanih brendova i svoje troškove smanjiti tako da se kupuju isti ili slični proizvodi manje poznatih marki.
Investirajte svoju štednju
Inflacija je pad vrijednosti novca, ma gdje se on nalazio. To uključuje novac koji ljudi drže u banci. Tako 50.000 kuna u štednji na banci vrijedi manje nakon godinu dana inflacije, a kamate koje banka plaća za taj novac na štednji danas ni izbliza ne nadoknađuju pad vrijednosti zbog inflacije.
Najbolje je za one koji imaju veliku štednju u banci da je investiraju. Povijesno se investicija u zlato koristi za zaštitu od inflacije, ali još je bolje investirati u dionice, obveznice i investicijske fondove.
Oni koji nisu skloni financijskim tržištima, mogu se informirati o investiranju u kolekcionarske predmete ili umjetnine, što ne moraju nužno biti veliki iznosi jer danas postoje tržišta mnogih "sitnih" kolekcionarskih stvari, kao što su Lego, Pokemon i slično.
Jedna od opcija su i kriptovalute, ali tu treba biti jako oprezan jer vrijednost kriptovaluta jako varira u kratkom roku pa se može izgubiti, ali i zaraditi velik novac.
Nekretnine su još jedna investicija u vrijeme inflacije, tradicionalno draga Hrvatima. Treba imati na umu da vrijednost nekretnina ne raste uvijek, kao što je pokazala zadnja velika kriza 2008. Nekretnine treba i održavati, pa se tako stvara trošak u budućnosti. U suprotnome propadaju.
>> Isplati li se i kako ulagati u Lego kocke?
Savjetujte se
Puno svakodnevnih učinaka inflacije možemo izbjeći promjenom ponašanja i kupovnih navika. Za velike poteze, kao što su investicije, uvijek je najpametnije savjetovati se s financijskim savjetnicima i povjeriti svoj novac onima koji se profesionalno bave određenim tipom investicija.
Čak ni centralne banke nisu sigurne koliko će inflacija trajati. Sredinom prošle godine dominantna teorija bila je da se radi samo o kratkotrajnoj inflaciji, a kako je godina primicala kraju, polako su i centralne banke počele shvaćati da će biti dugotrajnija, pa su uvele ili najavile uvođenje monetarnih instrumenata za njeno suzbijanje.
Bolje je biti spreman i razmisliti o svim načinima kako zaštititi svoje financije.