Na društvenim mrežama proširila se snimka na kojoj strani radnici iz Indije love maloljetnike na zagrebačkom Jarunu. Tu snimku su jučer podijelili i Suverenisti uz tvrdnju da su strani radnici napali mladiće, o čemu je izvijestio Index.
Policija analizira snimku sa zagrebačkog Jaruna na kojoj Indijci love maloljetnike, koja je preplavila društvene mreže. Radnici koji su sudjelovali u incidentu javili su se RTL-u te rekli da su napadi na njih stalni. Čini se da su u ovom slučaju pokušali problem riješiti sami.
Pomoćnik načelnika za javni red i sigurnost u Zagrebu Tomislav Krtinić govorio je za RTL o snimci i rekao da se stvorila kriva percepcija u javnosti te da radnici nisu napali tinejdžere. Razgovor s Krtinićem prenosimo u cijelosti.
Trebaju li građani biti zabrinuti, što se to događa u Zagrebu?
Građani ne trebaju biti zabrinuti. Stanje sigurnosti je povoljno i dobro u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj. To su jedna od najsigurnijih mjesta za živjeti na Zemlji. Što se tiče ovog događaja i famozne snimke, došlo je do pogrešne percepcije građana.
Snimka nam služi kao dokaz i istražujemo kontekst događaja, uključujući i snimku. U svakom slučaju, ne radi se o napadu stranih radnika na naše državljane, nego o njihovom pokušaju zadržavanja osoba za koje smatraju da su počinitelji nekih ranijih djela.
Kako možemo biti sigurni u to?
Još nismo sigurni jer krim-istraživanje traje, no na temelju sadašnjih informacija možemo tvrditi da nije bilo napada stranih radnika na naše državljane.
Kako vi gledate na to da se širi toliko takvih snimki po društvenim mrežama i da se stvara ta, kako kažete, kriva percepcija?
To nije dobro. Pogotovo nije dobro da pojedinci to koriste kao sredstvo širenja mržnje. Pozivamo građane da ne podliježu takvima jer je stanje sigurnosti povoljno. Stranci koji rade u Hrvatskoj, u Zagrebu ih ima 55.000 prijavljenih, nisu nikakva ugroza, nego su građani ovog grada i ove policijske uprave.
Na ovoj se snimci vidi kako strani radnici idu prema maloljetnicima. Ne strahujete da će doći do eskalacije sukoba?
Ništa ne prepuštamo slučaju. Opserviramo teren, prikupljamo saznanja i provodimo krim-istraživanje. Ne želimo da se dogodi bilo kakva eskalacija.
Ponavljam, u ovoj situaciji strani radnici nisu išli s namjerom da napadnu nekoga, nego da zadrže do dolaska policije osobe za koje smatraju da su ranije počinile kaznena djela.
Puno se u javnosti širi raznoraznih priča. Kakve su brojke, što pokazuje vaša praksa prijava? Znamo da je dosta stranih radnika bilo napadnuto.
Percepcija je da je bilo puno napada. Svaki napad je težak događaj, ali istaknut ću da su od razbojništava u svega 0.7 posto žrtve strani radnici. Dakle, svaki 150. je strani radnik koji je žrtva razbojništva. To je ispodprosječna brojka.
Kada gledamo stopu razriješenosti, uspije li policija razriješiti te slučajeve?
U odnosu na policije Europe i svijeta, naša je policija izuzetno uspješna. Rješavamo od 30 pa na više posto (slučajeva, op. a).
Što biste poručili građanima?
Građanima bih poručio da ne podliježu mržnji. Strani radnici su došli u našu zemlju zarađivati za kruh. S njima trebamo biti dobri, kao i oni s nama. Od njih ne prijeti nikakva ugroza. Ne treba podlijegati mržnji pojedinaca. Nažalost, imamo pojedince koji koriste to kao gorivo za mržnju.