13. VELJAČE 1972. godine u kinima je prvi put prikazan Cabaret, bezvremenski klasik koji je ostao zapamćen kao jedan od najutjecajnijih mjuzikala u povijesti. Smješten u zadnje dane Weimarske Republike, Cabaret prikazuje kako je neaktivnost društva dovela do najmračnijeg razdoblja 20. stoljeća.

Nezaboravnu Sally Bowles u filmu je utjelovila Liza Minnelli, koja je svojom izvedbom dokazala da može stajati uz bok svojoj majci Judy Garland. Glavnu mušku ulogu u filmu igra Michael York, dok se u sporednim ulogama pojavljuju Helmut Griem, Fritz Wepper, Marisa Berenson i Joel Grey, koji je i u filmu i u brodvejskom mjuziklu utjelovio majstora ceremonije.

Remek-djelo koje je redefiniralo žanr

Cabaret je režirao Bob Fosse, poznati plesač, koreograf i kazališni redatelj, koji je tri godine prije Cabareta režirao filmski mjuzikl Sweet Charity, kultni klasik koji je svojedobno bio veliki promašaj. Budući da je popularnost glazbenih filmova počela opadati u šezdesetima jer su bili odraz tada staromodnog zlatnog doba Hollywooda, i Fosse i producenti bili su skeptični oko Cabareta.

Film se temelji na istoimenom brodvejskom mjuziklu iz 1966. koji je adaptacija poluautobiografskog romana Goodbye to Berlin autora Christophera Isherwooda.

Kao homoseksualni pisac, Isherwood je u potrazi za slobodom otputovao iz konzervativne Engleske u liberalni Berlin, koji je u kasnim 1920-ima bio jedno od glavnih umjetničkih središta Europe. Tamo je postao dio berlinske LGBT scene, a ljudi koje je upoznao postali su inspiracija za neke od likova u njegovom romanu.

Isherwood je u 1930-ima uspio izbjeći nacistički teror jer je na vrijeme pobjegao iz Berlina, ali njegovi brojni prijatelji kasnije su ubijeni u koncentracijskim logorima. Politička previranja kojima je tada svjedočio jedna su od glavnih tema njegovog djela.

Fosse je bio svjestan da će u filmskoj adaptaciji Cabareta trebati pokazati nešto novo kako bi privukao publiku. Budući da je brodvejska verzija Cabareta bila cenzurirana adaptacija Isherwoodovog romana, Fosse i scenarist Hugh Wheeler odlučili su biti vjerniji romanu i dublje istražiti teme promiskuiteta, homoseksualnosti, biseksualnosti i antisemitizma.

Fosse je također odlučio da Cabaret neće biti tradicionalni filmski mjuzikl u kojem protagonisti spontano počnu pjevati i plesati kako bi unaprijedili radnju - sve scene pjevanja i plesanja, osim jedne, odvijaju se isključivo u klubu Kit Kat, koji služi kao zrcalo degradacije njemačkog društva.

O čemu se radi u filmu?

Cabaret prati britanskog pisca i akademika Briana, koji iz Engleske dolazi u Berlin kako bi dovršio svoj doktorat iz njemačkog jezika. U Berlinu postaje susjed promiskuitetnoj američkoj pjevačici Sally Bowles, koja nastupa u klubu Kit Kat. Budući da Brian ne osjeća privlačnost prema ženama, on i Sally postaju prijatelji i žive poput boema dok politička situacija postaje sve nestabilnija.

U jednom trenutku oboje započinju aferu s bogatim aristokratom Maximilianom, koji im daje obećanje da će se zauvijek brinuti o njima. No, nakon što shvati da situacija s nacistima izmiče kontroli, Max bježi iz Berlina i ostavlja Briana i Sally. Njih dvoje moraju odlučiti hoće li ostati u Berlinu unatoč sve većoj opasnosti ili pobjeći dok još imaju priliku.

Poruke koje i danas odzvanjaju

Ono što Cabaret čini bezvremenskim klasikom nisu samo glazba i odlična koreografija već i poruka o ulozi pojedinca u turbulentnim vremenima. Film nas podsjeća na to da umjetnost može pružiti utočište u kaosu, ali i da ne možemo pobjeći od stvarnosti koja nas okružuje.

Fosseov Cabaret ostvario je veliki financijski uspjeh i nominiran je za deset Oscara, od kojih je osvojio osam. Zbog velikog estetskog, povijesnog i kulturološkog značaja uvršten je u Nacionalni filmski registar SAD-a.