Zbog njega se "danas divimo svemiru u kojem živimo"
Foto: Hina
HUBBLE, prvi svemirski teleskop koji je donio revoluciju u astronomiji i naš pogled na svemir promijenio spektakularnim snimkama udaljenih galaksija, slavi u petak svoj 25. rođendan.
"Hubble je promijenio način na koji čovječanstvo promatra svemir i svoje mjesto u njemu", objašnjava znanstvenica Jennifer Wiseman iz američke svemirske agencije NASA.
"Taj nam je teleskop pokazao da se svemir mijenjao tijekom vremena, da zvijezde proizvode sve elemente potrebne za život, za stvaranje planeta", kaže Wiseman.
Stroj za putovanje u vrijeme
Lansiran 24. travnja 1990. letjelicom Discovery, Hubble je bio postavljen u orbitu 570 kilometara od Zemlje. Plod suradnje NASA-e i Europske svemirske agencije (ESA), u početku je imao promašaja, ali tri godine poslije postao je potpuno operativan.
Konkavnost njegova glavnog zrcala u početku je bila neispravna pa su znanstvenici morali poslati svemirski brod da postavi korektivni mehanizam. Ta osjetljiva intervencija izvršena je 1993. i od tada je Hubble postao stroj za putovanje u vrijeme i istraživanje svemirskih dubina.
Počeo je odašiljati snimke koje oduzimaju dah: supernove, kataklizmičke eksplozije koje znače smrt neke zvijezde i snimke drugih nebeskih tijela.
Stupovi stvaranja jedna je od reprezentativnih Hubbleovih fotografija. Po svojoj snazi to je biblijski prikaz gigantskih stupova dima i međuzvjezdane prašine 6500 svjetlosnih godina udaljenih od Zemlje, poznate kao maglica Orao.
Teleskop Hubble, koji je ime dobio prema jednome od pionira astronomije, Edwinu Powellu Hubbleu (1889.-1953.), otkrio je i crne rupe u središtu galaksija za koje je znanost dotad tek pretpostavljala da postoje.
Težak 11 tona, teleskop je snimio više od milijun fotografija nebeskih tijela, a neke od njih su iz udaljenih zakutaka svemira. Time je omogućio astronomima da preciznije izračunaju starost svemira - prema procjenama 13,8 milijarda godina.
Zbog Hubblea se divimo svemiru
Zahvaljujući svim tim opservacijama, astrofizičari su 1998. godine potvrdili da se širenje svemira ubrzava, a rad na tome otkriću donio je dvojici Amerikanaca 2011. godine Nobelovu nagradu za fiziku.
Ubrzanje širenja svemira rezultat je hipotetske tajne sile prozvane mračnom energijom za koju se pretpostavlja da čini gotovo 70 posto svemira i održava ravnotežu gravitacije.
Ostatak svemira čini pet posto vidljive tvari te 27 posto nevidljive crne tvari čija se prisutnost manifestira gravitacijskim učincima na nebeska tijela.
Hubble je zaslužan i za druga otkrića: detektirao je prvu organsku molekulu u atmosferi planete u orbiti oko daleke zvijezde u našoj galaktici, Mliječnoj stazi. Unaprijedio je znanstvene spoznaje o Sunčevu sustavu. U ožujku je NASA objavila da je Hubble otkrio golem ocean slane vode pod ledenom debelom korom Ganimeda, najvećeg Jupiterova satelita.
U misijama održavanja astronauti su Hubble nadopunjavali novim instrumentima koji mogu dosegnuti u prošlost od 600 do 500 milijuna godina nakon Velikog praska kojim je rođen svemir.
Hubble je najzaslužniji "što se Zemljani danas dive svemiru u kojem živimo", ističe Jennifer Wiseman.
Spektakularne snimke Hubblea, koje je britanski kritičar likovnih umjetnosti Jonathan Jones nazvao "najveličanstvenijim raskošnim umjetničkim djelima našeg doba", duboko su prožele opću kulturu. Na omotnicama su knjiga i nosača zvuka kao što je album "Binaural" Pearl Jama.
Pred Hubbleom je još dug životni vijek, on je u izvrsnu stanju otkako su astronauti s broda Atlantis 2009. obavili servis održavanja, ističe Wiseman.
Taj 25-godišnjak u punoj snazi koegzistirat će se sa svemirskim infracrvenim teleskopom "James Webb", koji će biti stotinu puta snažniji i čije se lansiranje predviđa 2018. godine.
Astronom Matt Greenhouse iz NASA-e predviđa da bi "Webb mogao donijeti novu revoluciju u astronomiji".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati