Nagle promjene vremena povećavaju rizik od smrti. Evo tko je među najugroženijima
NAGLE promjene vremena povećavaju rizik od smrti kod osoba s kardiovaskularnim bolestima, pokazalo je veliko istraživanje čiji su autori stručnjaci sa Sveučilišta Harvard. Kako piše na njihovoj službenoj stranici, studija objavljena krajem 2022. godine u časopisu Circulation otkrila je da je jedna od svakih 100 kardiovaskularnih smrti (uzrokovanih ishemijskom bolesti srca, moždanim udarom, zatajenjem srca ili aritmijom) posljedica ekstremno toplih ili hladnih dana. Takvi temperaturni ekstremi povezani su s klimatskim promjenama, tvrde znanstvenici.
"Pad stope kardiovaskularne smrtnosti od 1960-ih velika je priča o uspjehu javnog zdravstva jer su kardiolozi identificirali i pozabavili se pojedinačnim čimbenicima rizika kao što su pušenje, tjelesna neaktivnost, dijabetes tipa 2 i visoki krvni tlak", rekao je profesor Barrak Alahmad iz Američkog udruženja za srce. "Trenutni izazov su okoliš i proučavanje negativnih posljedica na ljudsko zdravlje koje bi nam klimatske promjene mogle donijeti."
Istraživači su analizirali podatke iz četiri desetljeća (od 1979. do 2019. godine) o više od 32 milijuna kardiovaskularnih smrti u 567 gradova i 27 zemalja. Usporedili su smrtne slučajeve povezane sa zdravljem srca u najtoplijim i najhladnijim zemljama te otkrili da je na svakih 1000 kardiovaskularnih smrti bilo 2.2 puta više smrti (iznad onoga što bi se očekivalo za određeni dan) u ekstremno vrućim danima i 9.1 put više smrti u ekstremno hladnim danima.
Također su otkrili da se prema vrstama srčanih bolesti najviše smrtnih slučajeva dogodilo među osobama sa zatajenjem srca.
Stručnjaci tvrde da su upravo srčani bolesnici najugroženiji kada je riječ o naglim promjenama vremena, odnosno temperaturnim razlikama. Kod njih najčešće dolazi do ubrzanog rada srca i porasta tlaka, što može dovesti do povećanog rizika od srčanog ili moždanog udara.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati