NAKON što je objavljeno kako će kragujevački pogoni pokrenuti proizvodnju električnog automobila, u brojnim medijima se aktualizirala ideja o reinkarnaciji legendarnog Stojadina.

Priča je poznata. Autoindustrija se uslijed svojevrsne kreativne blokade po pitanju dizajna vraća u prošlost i odlučila je reinkarnirati legendarne klasike. Tako Renault vraća modele R4 i R5, a Citroen je predstavio Ami, Honda ima model e, a Fiat definitivno vraća Pandu s uglastim dizajnom prve generacije. U takvom ozračju možda ima mjesta i za jedan Yugo ili Stojadin?

Srbi navijaju za Strujadina

Dovitljivi Srbi su odmah novi model prozvali Strujadinom, jasno aludirajući na Stojadin, jedan od najpopularnijih domaćih modela u bivšoj državi. I doista, Zastava 101 ima nekih sličnosti s današnjim projektom, prije svega u činjenici da je nastao u suradnji s talijanskim partnerom. Dodatno, 101-ica je u svoje vrijeme bila jedan od naprednijih automobila na europskom tržištu. 

Međutim, šanse da se jedan Stojadin ili Strujadin doista pojavi su minimalne. Istina, Zastava 101 je egzistirala desetljećima u proizvodnji, a izvozila se u brojne zemlje svijeta, pa i na zapad Europe. Međutim, forma Stojadina nije ostala prepoznatljiva u svijetu i nešto s čim bi se vezivao itko izvan granica bivše SFRJ.

Što konkretno propuštamo dao je naslutiti makedonski dizajner koji je u međuvremenu osmislio jedan električni sportski automobil. Mihael Merkler je svoj prijedlog nazvao Yugo GT 5000, a poveznicu sa Stojadinom možete lako prepoznati, posebno straga. 

A Yugo?

Mnogi smatraju kako Yugo ima puno više smisla, bar u tržišnom smislu. Bio bi to retro automobil s prepoznatljivim uglastim dizajnom prethodnika koji je ostao u memoriji mnogih širom svijeta. I što je bitno, zapamtili su ga i Ameri, a njihovo tržište i glad prema originalnim (električnim) automobilima je nezasitna. 

Jedan prijedlog Yuga novog milenija ponudio je još jedan makedonski dizajner, Dejan Hristov. I doista, ideja jednostavnog retro modela povoljne cijene uopće ne zvuči loše. Uostalom, nešto slično nudi Dacia s modelom Spring.

Kako je sve krenulo?

Podsjetimo, generalni direktor koncerna Stellantis Carlos Tavares je prošloga tjedna u Kragujevcu potpisao ugovor sa srpskim vlastima o ulaganju od čak 190 milijuna eura u modernizaciju kragujevačkih pogona. Dio sredstava ulaže i srpska vlada, a sve kako bi se uspješno provela prilagodba za proizvodnju električnih automobila.

Sve mora biti gotovo do 2024. godine kada će s proizvodne trake sići prvi primjerak. Pritom je srpski predsjednik najavio kako će do tada Srbija biti opremljena brojnim punionicama te samim time spremna za novu motorizaciju, da ne kažemo elektrifikaciju nacije.

A kad je model u pitanju, vrlo je vjerojatno da će izbor pasti na neki Fiatov klasik. Najviše šansi ima Panda, ali u igri su i Uno te još neka zvučna imena.