Barack Obama odabrao je najdraže filmove 2025. godine, evo što se našlo na popisu
BIVŠI američki predsjednik Barack Obama i ove je godine nastavio tradiciju koja traje još od njegova mandata u Bijeloj kući - objavio je listu ovogodišnjih favorita iz svijeta filma, literature i glazbe.
Uz najdraže pjesme i knjige, na Twitteru je jučer podijelio i svoj izbor 11 najboljih filmova iz 2025. godine, naglasivši kako se nada da će publika na njegovoj listi pronaći nešto u čemu će uživati, a uz to je pozvao pratitelje da mu pošalju vlastite preporuke.
Obama je prošle godine među svoje favorite uvrstio naslove kao što su All We Imagine as Light, Conclave, The Piano Lesson, The Promised Land, The Seed of the Sacred Fig, Dune: Part Two, Anora, Dìdi (弟弟), Sugarcane i A Complete Unknown, čime je pokazao sklonost raznolikim žanrovima i snažnim društvenim temama. Sličan pristup vidljiv je i u ovogodišnjem izboru, koji obuhvaća povijesne drame, intimne priče o gubitku i identitetu, ali i politički angažirane dokumentarce.
U nastavku predstavljamo filmove koji su ove godine oduševili bivšeg američkog predsjednika.
Jedna bitka za drugom (One Battle After Another)
Novi film Paula Thomasa Andersona inspiriran je romanom Vineland Thomasa Pynchona, ali priča je prilagođena suvremenom američkom kontekstu.
U središtu radnje nalazi se bivši revolucionar (Leonardo DiCaprio) koji danas vodi povučen život pod novim identitetom. Njegova prošlost, međutim, ne ostaje zakopana. Nakon što mu kćer (Chase Infiniti) otme stari neprijatelj (Sean Penn), ponovno se suočava s represivnim strukturama moći i posljedicama vlastitih odluka iz mladosti.
Film kombinira političku satiru, dramu i crni humor, uz prepoznatljiv Andersonov stil koji spaja intimnost s velikim društvenim temama.
Grešnici (Sinners)
Redatelj Ryan Coogler u Grešnicima donosi žanrovski hibrid koji spaja horor, povijesnu dramu i društvenu satiru. Radnja je smještena u Mississippi početkom 1930-ih, gdje se braća blizanci (Michael B. Jordan), ratni veterani, vraćaju kući s idejom da otvore glazbeni klub za lokalnu crnačku zajednicu.
Njihovi planovi ubrzo se pretvaraju u borbu za goli opstanak kada se pojavi nadnaravna prijetnja. Film koristi vampirski motiv kako bi progovorio o nasilju, rasizmu i strahu koji prožimaju tadašnje društvo, a istovremeno snažno naglašava važnost glazbe i zajedništva.
Jedan običan incident (It Was Just an Accident)
Iranski redatelj Jafar Panahi u ovom filmu polazi od naizgled banalnog događaja - lakše prometne nesreće - kako bi razvio napetu i moralno slojevitu priču.
Glavni lik je mehaničar koji je uvjeren da ga je muškarac koji je skrivio nesreću nekoć mučio u zatvoru. Slijedi niz odluka koje ga vode prema osveti, ali i ozbiljnim sumnjama: što ako se prevario? Film postavlja pitanja o pravdi, pamćenju i traumi, bez jasnih odgovora, ostavljajući gledatelja da sam odredi granicu između osvete i istine.
Hamnet
Povijesna drama Hamnet fokusira se na privatni život Williama Shakespearea, ali ga prikazuje kroz prizmu obiteljske tragedije. Film prati odnos Shakespearea i njegove supruge Agnes te smrt njihova sina Hamneta, koja duboko pogađa cijelu obitelj.
Umjesto klasične biografske strukture, film se koncentrira na tugu, šutnju i emocionalnu udaljenost, sugerirajući kako se osobni gubitak pretače u umjetničko stvaranje. Riječ je o tihom, emocionalno snažnom filmu koji slavu ostavlja po strani, a naglasak stavlja na ljudsku bol.
Sentimentalna vrijednost (Sentimental Value)
Norveški redatelj Joachim Trier u ovom filmu donosi priču o složenim obiteljskim odnosima i teretu prošlosti. Nakon smrti majke, dvije sestre ponovno stupaju u kontakt s ocem, poznatim filmskim redateljem s kojim godinama nisu bile bliske.
Njegova želja da snimi izrazito osoban film o obiteljskoj kući i vlastitom životu otvara stare rane i potiče sukobe. Sentimentalna vrijednost je drama o granicama između umjetnosti i privatnosti, o roditeljima koji su bili odsutni i djeci koja pokušavaju razumjeti vlastite emocije.
No Other Choice
Park Chan-wook u ovom filmu donosi mračnu satiru modernog korporativnog svijeta. Glavni lik ostaje bez posla i postupno tone u očaj dok pokušava ponovno pronaći svoje mjesto u društvu koje ga je odbacilo.
Kako pritisak raste, njegove odluke postaju sve ekstremnije, a granica između racionalnog ponašanja i nasilne opsesije sve se više briše. Film nemilosrdno secira kapitalistički sustav i psihološke posljedice gubitka statusa i sigurnosti.
Tajni agent (The Secret Agent)
Smješten u Brazil sedamdesetih godina, u vrijeme vojne diktature, Tajni agent je politički triler koji se bavi represijom, strahom i životom pod stalnim nadzorom. Glavni lik pokušava preživjeti u društvu u kojem svaka pogrešna riječ može imati kobne posljedice.
U filmu naglasak nije na akciji, već na atmosferi tjeskobe i neizvjesnosti, nudeći realističan prikaz života pod autoritarnim režimom.
Snovi na tračnicama (Train Dreams)
Ekranizacija novele Denisa Johnsona donosi životnu kroniku običnog čovjeka u Americi s početka 20. stoljeća. Film prati Roberta Grainiera kroz desetljeća rada na željeznici, obiteljskog života i osobnih tragedija.
Bez patetike i velikih govora, Snovi na tračnicama prikazuje tihe gubitke, prolaznost vremena i osjećaj da svijet neumoljivo ide naprijed, ostavljajući pojedinca da se sam nosi s promjenama.
Jay Kelly
U dramediji Jay Kelly, Noah Baumbach bavi se temom slave i identiteta. Glavni lik je poznati glumac koji, unatoč profesionalnom uspjehu, osjeća duboku prazninu.
Tijekom putovanja Europom suočava se s vlastitim izborima, propuštenim odnosima i slikom koju o sebi gradi u javnosti. Film kombinira humor i melankoliju, nudeći introspektivan pogled na cijenu uspjeha.
Dobra karma (Good Fortune)
Redateljski i glumački projekt Aziza Ansarija donosi nadnaravnu komediju s jasnom porukom. Anđeo odlučuje dokazati da novac ne donosi sreću tako što zamijeni živote bogatog poslodavca i siromašnog radnika. Plan, naravno, ne ide glatko, a film kroz niz komičnih, ali i dirljivih situacija istražuje što ljudima doista treba za ispunjen život.
Orwell: 2+2=5
Dokumentarni film Raoula Pecka posvećen je Georgeu Orwellu i trajnoj aktualnosti njegovih ideja. Kroz citate, arhivske materijale i suvremene primjere, film pokazuje koliko su Orwellova upozorenja o propagandi i autoritarizmu i danas relevantna.