IAKO Drugi svjetski rat često služi kao inspiracija za filmske projekte koji publici pružaju priče o borbi između dobra i zla, Prvi svjetski rat rijetko dobiva istu pažnju. Ovaj sukob, bez jasnih podjela na junake i zlikovce, umjesto herojske epike često se prikazuje kao besmisleno krvoproliće izazvano ambicijama tadašnjih nacionalističkih vođa. Takav je i kultni film Staze slave (Paths of Glory) iz 1957. godine, u režiji Stanleyja Kubricka i s legendarnim Kirkom Douglasom u glavnoj ulozi.

Film prikazuje pukovnika Daxa (Douglas) koji služi u francuskoj vojsci i dobiva naredbu da svoje ljude povede u gotovo samoubilački napad. Njegov nadređeni, svjestan da je misija osuđena na propast, kasnije optužuje vojnike za kukavičluk i naređuje da se trojica nasumično odabranih vojnika pogube kako bi prikrio vlastite pogreške u zapovijedanju. Ova tmurna i potresna priča, utemeljena na istinitom događaju, šokirala je publiku i oduševila kritičare, ali je naišla na žestok otpor vlasti.

Optužbe za antiratnu poruku

Film Staze slave je zbog svog surovog i nemilosrdnog prikaza vojnih struktura i nepravde stekao reputaciju antiratnog filma, piše Slash Film. Francuske vlasti, posebno pogođene načinom na koji su prikazani njihovi generali, pritisnule su europskog distributera da film ne prikazuje u Francuskoj, zbog čega je film prikazan u francuskim kinima tek 1975. godine – čak 18 godina nakon njegove premijere.

Ni druge države nisu ostale ravnodušne. Njemačka je zabranila film na dvije godine, djelomično iz solidarnosti s Francuskom. Švicarska je slijedila primjer i držala zabranu sve do 1970. godine. Čak je i američka vojska zabranila prikazivanje filma na svim svojim bazama, bojeći se da će potaknuti preispitivanje vojnog autoriteta.

Najduža zabrana dogodila se u Španjolskoj pod diktaturom Francisca Franca, gdje je film bio zabranjen sve do 1986. godine – 19 godina nakon izlaska filma i čak 11 godina nakon Francove smrti.

Kulturni utjecaj i kasno priznanje

Unatoč komercijalnom neuspjehu, film Staze slave postao je kultni klasik koji inspirira filmske stvaratelje i gledatelje diljem svijeta. Njegova mračna, ali duboko ljudska poruka o žrtvama besmislenih sukoba i nepravdi ostaje snažna i danas.

Čak je i francuska vlada, gotovo dvadeset godina nakon pogubljenja trojice vojnika čija je sudbina inspirirala film, priznala njihovu nevinost i odala počast njihovoj žrtvi.