NA STRANICAMA Agencije za odgoj i obrazovanje, institucije zadužene za stručno usavršavanje učitelja i nastavnika, odnedavno se promovira tekst Alaina de Benoista kojega brojni svjetski kritičari smatraju guruom američkih i europskih desnih ekstremista i neonacista.

Tekst u prijevodu Tomislava Sunića izvorno je objavljen u časopisu Vijenac, povodom predavanja o budućnosti identiteta što ga je francuski filozof, osnivač nove desnice, 2014. održao u prostorijama Matice Hrvatske u Zagrebu.

De Benoist je iz mnogo razloga kontroverzna ličnost na suvremenoj filozofskoj sceni. Između ostalog, poznat je (iako ne naširoko) kao oštar kritičar SAD-a, slobodnih tržišta, neoliberalizma, imigracije, egalitarizma pa čak i demokracije. Njegove ideje nadahnule su mnoge u američkom alt-right pokretu. Iako se od njega ogradio, ipak je 2013. održao predavanje na temu identiteta na National Policy Instituteu koje je organizirao predsjednik instituta, bjelački supremacist Richard B. Spencer.

Također je poznat kao kritičar kršćanstva, koje, zajedno s prosvjetiteljstvom, drži odgovornim za jačanje suvremenih ideja o ljudskim pravima za koja smatra da su u pretkršćanskoj europskoj povijesti bila definirana u smislu odnosa pojedinca prema zajednici i bila ekskluzivna za određene zajednice. Kristijanizacija Europe, tvrdi, to je promijenila uvođenjem ideje da svaki pojedinac ima dušu koja je transcendentna svakom društvenom identitetu, a proces je kulminirao prosvjetiteljskim vjerovanjem u ''prirodna prava'' koje se ispoljilo u francuskoj i američkoj revoluciji.

De Benoist je neko vrijeme odbijao prihvatiti naziv ''nova desnica'' za filozofska i politička učenja škole kojoj pripada, utemeljene 1968. u Nici, uz obrazloženje da su neki njegovi stavovi bliski lijevima, a drugi desnima te da su u biti metapolitički. No naziv se proširio u javnosti i medijima u Francuskoj, a kako u školi ipak pretežu desne ideje, s vremenom je pristao uz njega.

Njegovi kritičari poput Thomasa Sheehana ili Rogera Griffina tvrde da je u biti redefinirao neke fašističke ideje, među kojima i populistički ultranacionalizam pa čak i verziju paganizma koja neodoljivo evocira Friedricha Nietzschea i nacizam. Primjerice, De Benoist u knjizi On Being A Pagan tvrdi da samo poganska božanstva Europe, kakva se mogu naći u drevnim spisima poput Veda ili Ilijade, nude duhovna rješenja za postojeće religiozne slabosti među kojima ističe krivnju, strah, maloburžoasku opsesiju blagostanjem, samoprijezir i pretjerano naglašavanje ljubavi prema drugima koji su zapadnjake lišili sposobnosti da se zaštite od destruktivnih ponašanja koje je u današnjem nihilističkom vremenu proizašlo iz stranog kršćanskog sustava vjerovanja.

Identitet i njegovi neprijatelji

Ključna teza teksta pod nazivom Mi i Drugi - Što je to identitet?, objavljenog na stranicama AZOO-a, jest da su globalizacija, liberalizam, kapitalizam, slobodno tržište, individualizam i migracije najveće prijetnje identitetima svih naroda.

''Najveća je prijetnja kolektivnim identitetima 'sustav koji ubija narode', sveopća globalna homogenizacija na cijelom planetu, koje je svrha iskorijeniti ljudske različitosti, različitosti među narodima, razlike među jezicima i kulturama'', upozorava masno tiskanim slovima njegova poruka izdvojena u podnaslov.

U relativno kratkom i ne naročito argumentiranom tekstu, koji stoga podsjeća na svojevrsni pamflet, De Benoist, između ostalog, kritizira individualizam ističući da je uvjerenje da naš identitet ovisi samo o nama samima zabluda čime želi istaknuti važnost očuvanja osjećaja nacionalne pripadnosti.

''Izoliran pojedinac, osamljena skupina ljudi, odsječeni od drugih pojedinaca ili drugih skupina, ne mogu imati identitet. Ili drugim riječima: ne postoji identitet sam po sebi.''

Iznosi i uobičajenu kritiku prosvjetiteljstva koje pripadnici francuske nove desnice doživljavaju destruktivnim jer je vječno okrenuto napretku, osobito znanstvenom i tehnološkom, koji smatraju potvrđeno razornim po okoliš i zdravlje ljudi.

Također kritizira i kapitalizam pa i suvremene konzervativce koji ga podupiru.

''Zanimljivo je da mnogi konzervativci prianjaju uz metodološki individualizam. Oni su uvjereni da su pojedinci – tj. Individue – važniji od zajednica. Upravo iz toga razloga oni su protivnici svake državne intervencije, kao i protivnici svakog oblika gospodarske i financijske regulacije, koju uglavnom poistovjećuju sa 'socijalizmom'. Takvo viđenje stvari sprječava ih da shvate kako rasulo zajedničkih identiteta upravo proistječe iz rasta individualizma, kao i kolonizacije imaginarnoga svijeta putem gospodarskih i trgovačkih vrijednosti. Gotovo svi konzervativci podupiru kapitalistički sustav, čija ekspanzija sustavno uništava sve ono što oni žele zadržati ('konzervirati')'', piše u tekstu De Benoist.

U istom kontekstu kapitalizam i slobodna tržišta optužuje i za imigracije vođene isključivo profitom koje smatra razornima za kolektivne identitete europskih naroda.

''Adam Smith, ideolog slobodnoga tržišta, davno je rekao da trgovac nema domovine, osim zemlje u kojoj ostvaruje najveći profit. Upravo je to razlog što je kapitalizam ponajprije odgovoran za neeuropske imigracije. S jedne strane kapitalizam iskorištava imigrante kako bi na taj način učinio pritisak na smanjenje dohodaka ljudi zaposlenih u svojoj zemlji. S druge pak strane, isto to kapitalističko načelo (laisser faire, laisser passer), kao i načelo o slobodnom protoku ljudi, neizbježno ide rame uz rame sa slobodnim protokom robe i kapitala. Upravo stoga kapital zahtijeva sve veću mobilnost radne snage i stalne migracije preko državnih granica, u kojima kapitalizam vidi prepreku u rastu trgovine'', tumači De Benoist.

Sporni prevoditelj Sunić

U ovom kontekstu ne treba zanemariti ni činjenicu da je prevoditelj De Benoistovog teksta Tomislav Sunić, hrvatski politolog koji je dio svoje znanstvene karijere proveo u Americi, teoretičar nove desnice, suradnik nekoliko desničarskih portala i prema svemu sudeći intelektualni guru hrvatske nove desnice. Blizak je udruzi U ime obitelji i Zlatku Hasanbegoviću, koji je također ljubitelj De Benoista, a koji mu je objavio knjigu Europska nova desnica. Baš kao i Hasanbegović, bio je jedan od utjecajnih ljudi u ekstremno desnoj Hrvatskoj čistoj stranki prava, u kojoj je 2013. bio kandidat za Europski parlament.

O tome tko je Sunić, između ostalog, jasno govori i činjenica da ima brojne štovatelje na internetskom forumu Stormfront koji je utemeljio bivši vođa Ku Klux Klana (KKK) Don Black, a koji propagira rasnu superiornost bijelaca, poriče holokaust i kritizira rodne ideologije.

Za ilustraciju, Sunić u svojevrsnom osvrtu na inicijative za uvođenje zdravstvenog odgoja pod naslovom Rodna ideologija: od ikonoklasta do pederasta, objavljenom 2013. na stranicama Hrvatskog tjednika, kritizira Zapad zato što ne dozvoljava postavljanje osjetljivih, politički nekorektnih pitanja.

''I dan danas, čim politička klasa i njeni mediji u Europskoj uniji i Americi čuju za riječi 'hereditet, rasa, psiho-biološke razlike', odmah se nakostriješe. Svaki ozbiljan studij etnopsihologije ili pak studij različitih kvocijenta inteligencije, mana i kvaliteta različitih naroda ili pojedinaca, stavlja se pod znak: 'rasizam = fašizam''', žali se Sunić, koji je i jedan od direktora American Freedom Party, proizašle iz KKK-a i redova američkih neonacista.

Zašto samo De Benoist?

U činjenici da je AZOO ponudio De Benoistov tekst kao dodatan sadržaj o poimanju identiteta možda ne bi bilo ničega spornog da on u tom kontekstu nije jedini i da se na tu temu ne nude i neki drugačiji uvidi ili kritički osvrti.

Pokušali smo stoga doznati postoje li neke poveznice na stranicama AZOO-a koje bi potvrdile da to tijelo ne promiče samo jednu, radikalno desnu ideju o identitetu.

Pitali smo i tko je i zašto odabrao upravo tekst Alaina de Benoista kao materijal za edukaciju nastavnika građanskog odgoja. Zanimalo nas je i koje njegove vrijednosti AZOO smatra posebno vrijednima za edukaciju nastavnika, jesu li nastavnicima građanskog odgoja na sličan način ponuđeni i neki tekstovi nekih suvremenih lijevih i liberalnih mislilaca itd.?

Nažalost, većina naših pitanja ostala je neodgovorena. Uspjeli smo dobiti samo manje-više unaprijed pripremljenu šprancu iz koje proizlazi da tekst nije obavezan materijal, da na svojim stranicama imaju cijelu rubriku posvećenu programu Građanskog odgoja i obrazovanja koja, između ostalog, uključuje i podrubriku Materijali u kojoj se nalazi i sporni tekst.

Kako god bilo, mi na stranicama nismo uspjeli naći nikakvih tragova filozofsko-političkog pluralizma o toliko ozbiljnoj temi kao što je pitanje identiteta. Na njega nam odgovara samo ideolog nove desnice De Benoist. A na naše pitanje čija je to ideja, čini se da je odgovor - Matice hrvatske i Sunića.

''Među navedenim materijalima je i tekst Što je to identitet, autora Alaina de Benoista, koji je objavila referentna hrvatska ustanova Matica hrvatska u Vijencu 526'', ističe se u odgovoru AZOO-a.