KRENULA je sezona češćih izleta u prirodu. Nakon duge zime mnogi su jedva dočekali posjetiti omiljena izletišta, kao i planinarske staze, a Gorski kotar je već tradicionalno jedna od najdražih destinacija ljubitelja prirode.

No, Nacionalni park Risnjak je na svom Facebooku objavio važno upozorenje koje vrijedi pročitati.

"Na području Gorskog kotara ove godine zabilježena je velika brojnost mišolikih glodavaca (voluharica i miševa). Posljedica toga je i znatan porast oboljelih od tzv. mišje groznice. Prirodni prenositelji ovog virusa su mišoliki glodavci, koji ga u okolinu izlučuju mokraćom i izmetom. Bolest koja može nastupiti nije bezazlena. Zato je važno zaštititi se prilikom boravka na otvorenom", pišu.

Prema njihovim uputstvima, ovo su načini kako da se zaštitite i smanjite rizik od zaraze mišjom groznicom.

1. Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!

2. Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima.

3. Prije konzumacije jela i pića dobro operite i dezinficirajte ruke.

4. Nemojte piti vodu iz šumskih izvora i lokava!

5. Plodove ubrane u prirodi dobro operite prije konzumiranja.

6. Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!

7. Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce.

No, važno je naglasiti kako ovo upozorenje ne vrijedi samo za područje Gorskog kotara.

"Ne treba generalizirati i pisati da je mišja groznica na području Gorskog kotara. Naime sve šume u Hrvatskoj pune su miševa ove godine i svugdje di je šuma treba se paziti", upozorio je jedan od pratitelja.

Mišja groznica, odnosno hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa, a prenose je mokraćom i izmetom, navodi se na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Nadalje, ljudi se mogu razboljeti "izravnim ili posrednim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike, unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama, konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi) te neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima".

"Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom krvnog tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka", navodi HZJZ.