DESETLJEĆIMA prije nego što smo znali da ptice mogu "vidjeti", odnosno osjetiti Zemljino magnetsko polje, Albert Einstein je u svom pismu jednome od obožavatelja raspravljao o mogućnosti da životinje imaju za sada nepoznata super osjetila.

Davno izgubljeno pismo poznatog znanstvenika inženjeru Glynu Davysu iz 1949. pokazalo se interesantnim i na polju biologije i fizike. Izvorni upit inženjera, koji je započeo prepisku, je izgubljen, ali, sudeći prema Einsteinovom odgovoru, Davysovo pitanje imalo je veze s čulima životinja i onime što nam ona mogu reći o fizičkom svijetu, piše Science Alert.

"Posve je zamislivo da bi istraživanje ponašanja ptica selica i golubova pismonoša moglo jednog dana dovesti do razumijevanja nekog za sada nepoznatog fizičkog procesa", napisao je Einstein Davysu.

Super osjetila kod životinja

Sada nam je, više od 70 godina kasnije, jasno da je Einstein i tada bio u pravu. Naime, istraživanja pokazuju da ptice pomoću posebnih fotoreceptora u očima mogu osjetiti, odnosno na neki način vidjeti Zemljino magnetsko polje, što im omogućuje da bez ikakvih problema migriraju tisućama kilometara.

Druge životinje, poput morskih kornjača, pasa i pčela, također imaju tu neobičnu sposobnost osjetiti magnetsko polje našeg planeta, iako im se te posebne stanice ne moraju nužno nalaziti u očima.

"Nevjerojatno je da je Einstein došao do te mogućnosti desetljećima prije nego što su empirijski dokazi pokazali da neke životinje doista mogu percipirati magnetska polja i koristiti te informacije za navigaciju", pišu stručnjaci s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

U vrijeme kada je Einstein pisao to pismo, došlo je do nekih velikih otkrića na području biofizike i fizike, što ga je možda potaknulo pri smišljanju te hipoteze. Primjerice, tada je otkriven mehanizam eholokacije šišmiša (sustav orijentacije s pomoću odbijenih ultrazvučnih valova), a počela se ozbiljnije koristiti i radarska tehnologija.

Einstein: Potrebna daljnja istraživanja

I sam Davys bio je zainteresiran za to polje znanosti, što je vjerojatno razlog zašto su ga zanimale druge čudne sposobnosti životinja, poput onih koje pokazuju pčele. U Einsteinu je pronašao istomišljenika jer je poznati fizičar također bio fasciniran biološkom znanošću kao prozoru do za sada nepoznatih sila.

Einsteinovo kratko pismo Davysu otkriveno je tek nakon smrti inženjera 2011. godine, a potvrđuje da je poznati fizičar bio fasciniran ponašanjem pčela. U njemu navodi da je dobro upoznat s Karlom von Frischom, koji je tada otkrio da se pčele orijentiraju putem polarizacijskih uzoraka svjetlosti.

Poznato je da je Einstein šest mjeseci prije slanja ovog pisma bio na jednom od von Frischovih predavanja na Sveučilištu Princeton, gdje je čak i razgovarao sa znanstvenikom.

No, Einstein u pismu navodi da su nam potrebna dodatna istraživanja ako želimo takva saznanja koristiti u budućoj tehnologiji.

"Ne vidim mogućnost da iskoristim te rezultate u istraživanjima na području osnova fizike. To bi moglo biti moguće samo kada bi se u ponašanju pčela otkrila nova vrsta osjetilne percepcije, odnosno podražaja."

Biotehnologija budućnosti

U zadnjih nekoliko desetljeća naučili smo puno o ponašanju pčela i, baš kao što je Einstein predvidio, to nam je znanje već pomoglo pri usavršavanju moderne tehnologije, poput kamera na našim iPhoneima.

No i dalje ostaje puno neodgovorenih pitanja. Još uvijek nije sasvim jasno zašto različite životinje na različite načine osjećaju magnetsko polje. Na primjer, izgleda da pčele osjećaju magnetsko polje u trbuhu, dok ga ptice i psi "vide" pomoću posebnih fotoreceptora koji se nalaze u očima, a koji se nazivaju kriptokromi.

Čak i ljudske stanice proizvode kriptokrome, a nedavna istraživanja pokazala su da te stanice dinamički reagiraju na promjene u magnetskom polju.

Istraživanje naziva Einstein, von Frisch and the honeybee: a historical letter comes to light objavljeno je u časopisu Journal of Comparative Physiology A.