ASTRONOMI iz Američkog mornaričkog opservatorija su u našoj galaksiji otkrili neobičan objekt (slika dolje) kojem su dali nadimak "Drakulin chivito" - što je zapravo sendvič, odnosno nacionalno jelo Urugvaja. No Drakulin chivito nema veze sa zemaljskim prehrambenim proizvodima. Zapravo se radi o tek rođenoj zvijezdi okruženoj debelim diskom prašine i plina. Mada u vizualnom smislu podsjeća na sendvič, to nije jedini razlog ovome neobičnome nadimku.

Naime, davne 1985. je u svemiru uočen sličan objekt koji su znanstvenici nazvali "Gomezovim hamburgerom", a 2008. je otkriveno da se radi o bebi zvijezdi koja je od nas udaljena oko 900 svjetlosnih godina. 

Drakulin chivito nevjerojatno nalikuje Gomezovom hamburgeru, a i slično je udaljen od Zemlje - nekih 980 svjetlosnih godina. Također je slično orijentiran; disk prašine i plina probija svjetlost zvijezde poput nadjeva u sendviču, dajući nam pomalo drugačiji pogled na proces formiranja zvijezda. 

Usamljene zvijezde

Ova dva vrlo rijetka svemirska objekta bi mogla predstavljati klasu novorođenih zvijezda o kojoj nemamo puno informacija. Naime, ni Drakulin chivito ni Gomezov hamburger (slika dolje) ne pojavljuju se u tipičnom okruženju mladih zvijezda koje je bogato materijalima potrebnim za njihov razvoj.  

Za razliku od toga, ovi svemirski "zalogaji" lebde u relativno praznom prostoru te nam nije sasvim jasno kako su zapravo nastali. Nova "Sunca" obično započinju život kao gusta nakupina u oblaku molekularnog plina koji je kolabirao pod vlastitom gravitacijom, pri čemu se rađa mlada zvijezda. 

Kako se protozvijezda okreće, ona raste, a materijal iz oblaka se pretvara u disk koji ju hrani i potiče njen razvoj. No izgleda da Drakulin chivito i Gomezov hamburger nisu povezani ni s jednim obližnjim područjem gdje nastaju zvijezde ili zvjezdanim jatom, što je pomalo misterij. 

"Očnjaci" koji strše iz "peciva"

Astronom Ciprian Berghea i njegovi kolege su utvrdili da je središnji objekt vjerojatno vruća zvijezda tipa Herbig Ae koja gori na temperaturama od oko 7727 stupnjeva Celzijevih, s diskom koji se proteže oko 1650 astronomskih jedinica. Astronomska jedinica (AJ) je mjerna jedinica za duljinu kojom se koriste astronomi, a predstavlja prosječnu udaljenost Zemlje od Sunca. 

Slične karakteristike ima i Gomezov hamburger, s time da Drakulin chivito ima i dodatne dvije niti koje strše iz "peciva", a koje su znanstvenike podsjetile na očnjake (od tamo dio o Drakuli u nadimku). Nakon što su napravili model formiranja zvijezda, astronomi su zaključili da ove niti upućuju na ovojnicu koji se rasipa oko zvijezde, piše Science Alert.

Puno neodgovorenih pitanja

Ovaj blijedi "mjehur" materijala može pomoći znanstvenicima pri utvrđivanju koliko je zvijezda daleko u procesu formiranja. Budući da bebe zvijezde imaju tendenciju emitirati snažne vjetrove i mlazove koji otpuhuju višak materijala, tanka ovojnica ukazuje na to da se radi o jako mladoj zvijezdi.  

Ovo otkriće predstavlja novu priliku za proučavanje vertikalne strukture procesa formiranja zvijezda, ali također sugerira da su izolirane mlade zvijezde, iako se radi o rijetkom fenomenu, možda češće nego što smo mislili. I dalje nam ostaje puno neodgovorenih pitanja o tome kako su se ove zvijezde našle tu gdje jesu, posve same, u tami svemira.  

Istraživanje naziva Dracula's Chivito: discovery of a large edge-on protoplanetary disk with Pan-STARRS će uskoro biti objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal Letters.