HRVATSKI proračunski manjak, iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), bio je u drugom kvartalu nešto veći od europskog prosjeka, probivši propisanu granicu od 3 posto, pokazali su preliminarni podaci Eurostata.

Na razini eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u drugom tromjesečju tri posto, kao i u prethodna tri mjeseca, zadržavši se na najnižoj razini od ljeta 2022. godine, izračunao je europski statistički ured. Na razini EU iznosio je 3.1 posto i veći je za 0.2 postotna boda nego u prethodna tri mjeseca, pokazuju tablice.

Javna potrošnja u zoni primjene zajedničke europske valute uvećana je u drugom kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, na 49.2 posto BDP-a, s 48.8 posto u prva tri mjeseca, uz povećanje rashoda za oko 25 milijardi eura. Na razini EU uvećana je s 48.5 posto na 48.9 posto BDP-a, odražavajući povećanje rashoda za oko 34 milijarde eura.

I proračunski prihod u eurozoni uvećan je u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za oko 25 milijardi eura u odnosu na prethodna tri mjeseca. Njegov udio u BDP-u iznosio je 46.2 posto i bio je veći za 0.4 postotna boda nego u prethodna tri mjeseca.

Na razini Unije porastao je oko 22 milijarde eura, a njegov udio u BDP-u iznosio je 45.7 posto i bio je za 0.1 postotni bod veći nego u prethodnom tromjesečju.

Sedmorka s viškom

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u drugom tromjesečju imala Poljska, od 8.1 posto.

Slijedi Rumunjska s manjkom od 7.1 posto BDP-a. Blizu su i Francuska i Slovačka, gdje je iznosio 5.5 posto, te Finska s manjkom od 5.4 posto.

Hrvatska je u drugom ovogodišnjem kvartalu bilježila manjak u visini 3.4 posto BDP-a, pokazalo je izvješće Eurostata, što znači da je probio propisani plafon od tri posto BDP-a, prvi put od proljeća pandemijske 2021. godine. U prvom tromjesečju iznosio je 1.2 posto BDP-a.

Najmanji udio manjka imaju Latvija i Švedska

Najmanji udio manjka u BDP-u bilježile su Latvija i Švedska, od 1.3 posto, te Litva, gdje je iznosio 1.4 posto. Proračunski višak bilježilo je pak sedam zemalja, a najveći je bio na Cipru, gdje je dosegnuo 4.6 posto BDP-a.

Slijede Danska i Irska, s viškom od 3.3 odnosno 3.1 posto BDP-a. Blizu su Portugal i Grčka, s viškom od 2.6 odnosno 1.3 posto, te Nizozemska i Luksemburg, gdje je višak iznosio 0.9 odnosno 0.5 posto, pokazuju tablice.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Italiju, prema izvješću.