DA SE DANAS održava referendum za ulazak u EU, Hrvati bi glasali protiv ulaska. Analitičari smatraju da to nije neobično kada svaki dan naslovnice hrvatskih medija zauzima vanjskopolitičko hrvanje Hrvatske sa zemljama EU oko ZERP-a koji je stupio na snagu početkom godine.

Posljednjih dana govori se o usporenim pregovorima s EU,  o tome da Hrvatskoj prijeti i sama blokada pregovora, a slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u svojim izjavama nije bio nimalo blagonaklon. S druge strane, Europska unija je bila blagonaklona prema Srbiji i nudi joj skoru europsku perspektivu, a za Hrvate, kako neki smatraju, nema ništa poraznije od toga da u EU uđe u paketu sa Srbijom.

S pitanjem Srbije je povezan i porast naklonosti Hrvata prema ulasku u NATO, osobito u trenucima kada je postojala opasnost da radikal Tomislav Nikolić postane novi srbijanski predsjednik i kada se očekuje rješenje situacije oko proglašenja nezavisnosti Kosova. Što se tiče NATO-a, iz njega ne stižu svakodnevne kritike i upozorenja, a to je odnos kakav Hrvati cijene i vole.

Ivan Grdešić, profesor na Fakultetu političkih znanosti i bivši veleposlanik u SAD-u u doba Račanove Vlade, u razgovoru za Index otkriva kako smatra da je normalno da je naklonost prema ulasku u EU opala u situaciji kada smo svakodnevno suočeni s njenim pritiscima i da je ovo kratkoročan rezultat, ali da se iz toga ipak može iščitati da su građani nezadovoljni i to se, kaže, ne smije zanemariti.

"Osim protiv EU, ovakvim izjašnjavanjem protiv ulaska u tu organizaciju, Hrvati su izrazili nezadovoljstvo početkom rada nove Vlade, novim ministrima, inflacijom pa onda na kraju i Europskom unijom", rekao je Grdešić.

"Vlada neće ništa riješiti non-paperima i lobiranjem"

Grdešić smatra da se ipak neće tako lako i brzo riješiti ova frustrirajuća vanjskopolitička situacija, za koju dijelom odgovornom smatra i našu diplomaciju i Vladu. Ovih je dana Hrvatska poslala non-paper svim članicama Europske unije, za koji je Sanader danas rekao kako u tom dokumentu nema ničeg novog, da je tek na jednome mjestu sintetizirano ono što se oko ZERP-a događalo 2003. i još jednom ponuđeno da se to pitanje riješi u kvadrilateralnim pregovorima.

"S non-paperima i lobiranjem to se neće riješiti. I inače smatram da u posljednje četiri godine u našoj diplomaciji ima previše simbolike, a premalo djelovanja. A sigurno je da je Sanader u teškoj situaciji jer ako popusti EU, može izgubiti svog partnera HSS, a s druge strane ako se ne popusti EU možemo se još udaljiti od ulaska u nju", kaže Grdešić.

"Stvorena je lažna dilema - ZERP ili EU"

Politolog Damir Grubiša smatra da je veliki problem što se nije dobro informirala javnost u vezi sukoba s EU oko ZERP-a: "Stvorena je lažna atmosfera napetosti i javnost je stavljena u lažnu dilemu EU ili ZERP. Sada treba javnosti dobro objasniti što je predmet spora i treba javnost upoznati a mehanizmima EU, da je ona plod kompromisa svih zemalja članica. EU je zasnovana na kompromisu pa tako i mi moramo djelovati".

Grubiša poručuje da se ne moramo bojati da će Slovenija zbog svojih vlastitih interesa nama zatvoriti put u EU, i u tom smjeru okrenuti sve ostale članice, jer je Slovenija već kritizirana u EU zbog takvog načina ponašanja.

U istraživanju Cro Demoskop koji je izradila Promocija Plus stoji da, osim što 55 posto Hrvata želi ući u NATO, 70 posto njih ipak želi da se odluka o tome donese na referendumu. Grdešić smatra da je to pitanje sada potpuno bespredmetno.

"Sanaderovo odbijanje odluke o NATO-u dvotrećinskom većinom je obično strančarenje"

"Ako su htjeli referendum za NATO, zašto onda nisu glasali za stranku koja im je to nudila nego su većinu glasova dali jedinoj stranci koja je bila i jest protiv referenduma. Sada građani moraju snositi posljedice svoje odluke. Moraju naučiti da nema nikakvog smisla misliti jedno, a djelovati na drugačiji način", poručuje Grdešić.

Grdešić je nazvao strančarenjem Sanaderovo odbijanje SDP-ove tvrdnje da se o ulasku u NATO u Saboru mora donijeti dvotrećinskom, a ne natpolovičnom većinom: "Čim je SDP iznio taj prijedlog znači da bi ga i izglasao, tako da je to Sanaderovo odbijanje obično strančarenje".

Izbori su daleko pa se Friščić neće zamarati anketama

Tako za sada HSS i HSLS nemaju konkretnih koristi od potpisivanja koalicijskog sporazuma s HDZ-om i ulaskom u Vladu. Josip Friščić, čiji HSS sada ima potporu 4,1 posto birača, je u razgovoru za Index iskoristio standardnu repliku političara rekavši da ne treba vjerovati anketama, spomenuvši da "jedna druga anketa pokazuje rast popularnosti HSS-a".

"Izbori su prošli i mi smo se okrenuli konkretnom radu i sudjelovanju u vlasti koja će trajati još četiri godine. Izbori su sad jako daleko i ne trebamo se zamarati s anketama", rekao je Friščić.

A upravo on i njegova koalicijska partnerica će sada morati podijeliti breme premijera Sanadera u borbi oko ZERP-a i što skorijeg ulaska u EU.

Dario Markas
Foto: Index