ODRASLI u prosjeku prehladu dobiju dva do tri puta godišnje, najčešće između rujna i svibnja. U većini slučajeva riječ je o neugodnosti, a ne ozbiljnom zdravstvenom problemu, no za osobe starije od 60 godina i one s kroničnim bolestima i obična prehlada može biti opasna. Prema podacima National Council on Aging, imunološki sustav starijih osoba više se ne bori s virusima onako učinkovito kao prije, pa je oporavak potrebno shvatiti ozbiljno.

Kad se razbolimo, mnogi odmah posegnu za provjerenim lijekovima ili jednostavno ostanu u krevetu. No, liječnici upozoravaju da postoji jedna uobičajena pogreška koja može biti posebno štetna za starije osobe - a tiče se nečega što većina ljudi često zaboravlja.

Prema riječima doktorice zdravstvene prakse i medicinske sestre, Sandre Petersen, najveća pogreška je zanemarivanje hidracije. "Tijekom bolesti, hidracija održava sluznice vlažnima, što pomaže u zadržavanju i izbacivanju virusa", objašnjava dr. Petersen za Parade. Dodaje da voda podržava imunološku funkciju jer olakšava prijenos hranjivih tvari i kisika, regulira tjelesnu temperaturu i pomaže tijelu izbaciti toksine putem bubrega.

"Dehidracija također može pogoršati umor i glavobolje", napominje. S njom se slaže i liječnica dr. Roopa Shah, koja kaže da adekvatna hidracija održava sluznice nosa, grla i pluća vlažnima te smanjuje rizik od sekundarnih infekcija poput bronhitisa, sinusitisa i upale pluća.

"Čak i blaga dehidracija može dovesti do značajno lošijih ishoda"

Obje stručnjakinje upozoravaju da su stariji posebno izloženi riziku od dehidracije, osobito ako imaju povraćanje ili proljev, jer tada dolazi do gubitka elektrolita. "Neravnoteža elektrolita može uzrokovati slabost, zbunjenost pa čak i hospitalizaciju", kaže dr. Petersen.

Dr. Shah dodaje da je kod starijih hidracija presudna ne samo zbog udobnosti, nego i za sprječavanje komplikacija i siguran oporavak. "Čak i blaga dehidracija može dovesti do značajno lošijih ishoda kod starijih osoba", upozorava.

Dr. Petersen objašnjava da starije osobe imaju slabiji osjećaj žeđi, što znači da im tijelo može trebati tekućinu i kad se ne osjećaju žedno. Osim toga, starenjem se smanjuje mišićna masa, a mišići pohranjuju vodu, pa tijelo ima manju zalihu tekućine nego u mladosti.

Određeni lijekovi, poput diuretika, dodatno povećavaju gubitak tekućine. Prema preporukama dr. Petersen, starije osobe trebale bi dnevno piti šest do osam čaša vode, a kad su bolesne, još jednu do dvije više. Dr. Shah savjetuje da se pije postupno tijekom dana, i to voda, biljni čajevi, juhe i bistre tekućine, dok bi se kofein i alkohol trebali izbjegavati jer potiču gubitak tekućine.