2021. je bila uspješna za hrvatsku kinematografiju. Evo koji film je bio najgledaniji
HRVATSKA kinematografija u 2021. godini je uspješno odgovorila na otežane uvjete rada u pandemijskim okolnostima. Filmovi su se redovito snimali i predstavljali na festivalima, a ova će se godina pamtiti i po dominaciji žena - kao uspješnih autorica, ali i glavnih junakinja.
"Unatoč pandemiji, hrvatski audiovizualni sektor bilježi impresivne rezultate, čak i rekorde po nekim mjerilima", istaknuo je Chris Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra.
Ove je godine u potpunosti snimljeno 14 filmova, završeno je snimanje drugog dijela jednog dugometražnog igranog filma, a jedan se dugometražni igrani film upravo snima. Ukupan broj gledatelja je došao na gotovo 50 posto od njih 4.9 milijuna iz rekordne 2019. godine. Zabilježen je porast i u udjelu hrvatskih filmova (uključujući i manjinske koprodukcije) od sedam posto.
"Unatoč epidemiološkim mjerama i smanjenom broju gledatelja, kao i nedavnom uvođenju obaveznih covid-potvrda u nezavisnim kinima, može se reći da se publika počela vraćati u kinodvorane", dodao je Marcich.
Istaknuo je da se to nije dogodilo slučajno. HAVC je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija uveo učinkovite mjere da se ublaže negativni efekti krize, a filmski djelatnici su se hrabro i organizirano odazvali izazovu.
"Time smo omogućili snažno pokretanje proizvodnje i ujedno se aktivno angažirali oko plasmana naših filmova na međunarodne festivale. Uporno smo zagovarali novi Zakon o elektroničkim medijima koji će nam omogućiti nove prilike posebno imajući u vidu osvajanje domaće i inozemne publike", rekao je Marcich.
Ovo je jedna od najboljih godina na međunarodnim festivalima
Protekla godina bila je i jedna od najboljih po pitanju plasmana na velikim međunarodnim festivalima kao i ostvarenih festivalskih rezultata u svim formatima, dodao je ravnatelj HAVC-a.
Pamtit će se uspjeh filma Murina Antonete Alamat Kusijanović u Cannesu, gdje je osvojio Zlatnu kameru (Camera d'Or) za najbolji prvijenac u svim službenim festivalskim sekcijama, što je najveća nagrada dodijeljena hrvatskom filmu od osamostaljenja.
Manjinska koprodukcija Baksuzno bubanje ili bezumni pornić osvojila je Zlatnog medvjeda u Berlinu, a serija Područje bez signala Dalibora Matanića i Ankice Jurić Tilić Grand Prix na prestižnom festivalu Series Mania u Francuskoj.
Film Plavi cvijet Zrinka Ogreste prikazao se u glavnom natjecateljskom programu Međunarodnog filmskog festivala u Moskvi te osvojio sve glavne nagrade u Puli kao i brojna priznanja po drugim festivalima.
Zbornica, debitantski dugometražni film Sonje Tarokić, dobio je dva posebna priznanja žirija na festivalu u Karlovym Varyma, a animirani Sve te senzacije u mom trbuhu Marka Dješke prikazao se na skoro stotinu festivala diljem svijeta i do sada osvojio čak 19 nagrada.
Dominacija žena u različitim sektorima industrije
"Iz navedenih primjera vidljiva je značajna prisutnost i uspješnost žena, što redateljica, producentica pa i glumica, čime pratimo i svjetske trendove, a veseli i činjenica da se ta uspješnost prepoznaje i na međunarodnoj razini", rekao je Marcich.
Podsjetio je da je HAVC 2019. godinu proglasio godinom dominacije žena te da mu je drago da se trend nastavio, a čak i ojačao, ove godine.
Među festivalski aktivnijim filmovima bio je i Tereza 37 Danila Šerbedžije, s Lanom Barić u glavnoj ulozi te koja potpisuje i scenarij tog filma. Film je bio hrvatski kandidat za Oscara u izboru Hrvatskog društva filmskih djelatnika, no nije prošao u daljnji krug natjecanja.
Ljubav oko svijeta najgledaniji hrvatski film
Najgledaniji hrvatski film u godini na izmaku bio je, prema podacima stranice Box Office HR, dokumentarac Ljubav oko svijeta Anđele i Davora Rostuhara. Imao je 16.674 gledatelja, a većinu gledanosti ostvario je izvan multipleksa. Autorski i bračni par ostvario je uspjeh i s istoimenom knjigom, koja je u manje od godinu dana prodana u više od 10 tisuća primjeraka.
Slijede Murina (10.980 gledatelja), Zbornica (6254), A bili smo vam dobri Branka Schmidta (4915), Plavi cvijet (4599). U kinima su se prikazivali, među ostalima, još filmovi Po tamburi Stanislava Tomića, Doba uskoka Domagoja Burića, Tereza 37 Danila Šerbedžije, Zora Dalibora Matanića i Starac i roda Tomislav Jelinčića.
Oprostili smo se i od brojnih umjetnika i filmskih djelatnika koji su dio povijesti hrvatskog filma
Hrvatsku kinematografiju u protekloj godini napustio je niz umjetnika, glumci Mira Furlan, Žarko Potočnjak, Saša Anočić, animatori Pavao Štalter i Tomislav Sporiš, redatelj i scenarist Bogdan Žižić, redatelj Bernardin Modrić, dramaturg i scenarist Ivo Štivičić, filmski i TV montažer Andrija Zafranović te snimatelji i majstor za specijalne efekte Ernest Gregl.
Preminuli su i filmski djelatnici koji su ostavili veliki trag u povijesti domaćega filma, filmska producentica Darija Kulenović Gudan, Nada Pinter, sekretarica režije na više od 50 filmova, novinar, publicist, organizator, scenarist i autor namjenskih filmova Duško Popović te nekadašnji urednik filmske redakcije TV Zagreb i publicist Nenad Pata.
U cijelom svijetu zbog pandemije bili su otežani uvjeti putovanja i snimanja, s konstantnim testiranjima i posebnim epidemiološkim mjerama. U 2021. filmaši su se prilagodili pa je i Hrvatska zabilježila drugu najsnažniju godinu snimanja stranih projekata, s potrošnjom koja prelazi 200 milijuna kuna.
"Bila je to rekordna godina po broju snimljenih projekata - njih čak 16, a najave snimanja stranih produkcija za 2022. su odlične", poručio je ravnatelj HAVC-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati