POMOĆ pri pisanju životopisa, savjeti za pregovore pa čak i izravan kontakt s poslodavcima - roditelji pripadnika generacije Z koji traže posao spremni su na sve. No, nedavno istraživanje otkrilo je da takva razina uključenosti može biti kontraproduktivna. Prema studiji tvrtke Zety, čak 15 posto mladih iz generacije Z dovelo je roditelje na razgovor za posao, a 20 posto ih je imalo roditelja koji je u njihovo ime kontaktirao potencijalnog poslodavca.

Ovaj se trend naziva kopilotiranje karijere

Ovaj fenomen, koji Zety naziva "kopilotiranjem karijere", moderna je verzija helikopterskog roditeljstva. Iako se korištenje vlastite mreže, uključujući roditelje, može činiti kao dobra strategija za ulazak na tržište rada, psiholozi upozoravaju da se takav pristup može obiti o glavu. Time se ne šteti samo poslovnim izgledima mlade osobe, već i njihovom mentalnom zdravlju.

"Neki će poslodavci odmah otpisati kandidata ako ih roditelj izravno kontaktira - to je crvena zastavica koja signalizira da se osoba nije spremna zauzeti za sebe", kaže Sanam Hafeez, neuropsihologinja iz New Yorka. "Osim same potrage za poslom, to može tiho narušiti vaš odnos s djetetom, koje bi vam moglo početi tajiti stvari samo kako bi izbjeglo uplitanje. Kada se roditelji previše uključe, to zapravo može potkopati samopouzdanje mlade osobe, čak i kada su namjere dobre."

Generacija Z i roditelji u potrazi za poslom

Tvrtka Zety provela je u siječnju 2026. anketu na 1001 zaposlenom pripadniku generacije Z u dobi od 18 do 27 godina kako bi ispitala uključenost roditelja u ključne faze razvoja karijere. U anketi je sudjelovalo 66% žena, 33% muškaraca i 1% nebinarnih osoba. Glavni nalazi istraživanja pokazuju da je svaki peti sudionik izjavio da je roditelj kontaktirao poslodavca u njihovo ime, a 20% ih je potvrdilo da im se roditelj pridružio na razgovoru za posao, bilo osobno (15%) ili virtualno (5%). Uz to, 18% ispitanika reklo je da su im roditelji davali izravne savjete o pregovorima, dok je 10% roditelja izravno pregovaralo s poslodavcem u ime svog djeteta.

Ipak, stručnjaci pozivaju na oprez pri donošenju općenitih zaključaka. "Bio bih oprezan s konkretnim brojkama iz ove studije jer je korišten relativno malen uzorak, pretežno žena, i svi su bili zaposleni. To možda ne odražava generaciju Z u cjelini", objašnjava psihijatar Ashok Yerramsetti. "Ipak, šira poruka uklapa se u trendove koje primjećujemo. Znamo da mladi iz generacije Z imaju više stope anksioznih poremećaja."

Roditelji imaju ogroman utjecaj na odluke u karijeri svoje djece

Dr. Yerramsetti napominje da su, prema izvješćima poput onog iz 2024. o mentalnom zdravlju roditelja, roditeljski stres i izgaranje također u porastu, što je međusobno povezano. "Traženje posla, pogotovo prvog, zadatak je pod visokim pritiskom. S visokom razinom tjeskobe na obje strane, nije ni čudo što roditelji mogu prijeći granicu, ili što im njihova odrasla djeca to mogu dopustiti", kaže on.

Anketa je također pokazala da roditelji imaju golem utjecaj na karijerne odluke svoje djece. Gotovo trećina (32%) ispitanika navela je roditelje kao glavni utjecaj. "To ima smisla kada uzmete u obzir koliko se promijenio odnos roditelja i djece", kaže dr. Hafeez. "Ova generacija odrasla je s roditeljima koji su bili istinski uključeni i prisutni na način na koji prethodne generacije nisu bile, pa je prirodno da se taj utjecaj prenio i u odraslu dob."

Prema njoj, to ima i prednosti i nedostatke. "Prednost je što je imati roditelja koji vas duboko poznaje i želi vam dobro zapravo dar. Ali mana je što roditelji rade s ograničenom i često zastarjelom slikom. Oni znaju tko ste bili, ne uvijek tko postajete, i ne mogu sagledati vašu dinamiku na radnom mjestu, vašu industriju ili vaš potencijal na način na koji to može dobar menadžer", ističe dr. Hafeez.