NARAVNO da roditelji djecu uglavnom odgajaju prema vlastitim nahođenjima, instinktima i iskustvima, ali često se oslanjamo i na pravila koja nam podastiru stručnjaci i mediji. No kako su pravila promjenjiva, često je nešto super zabranjeno pa postane ne samo dopušteno već i preporučljivo, teško je na kraju razlučiti tko je u pravu, što je dobro, a što ne. 
 

Smije li beba imati dudu, kako da spava, kako da se vozi, smije li probati kikiriki i kada... samo su neka od pravila koja se drastično mijenjaju i roditelji ostaju zbunjeni, pogotovo oni koji već imaju dijete koje su podizali uz neka pravila, a sada, s novom bebom, pravila su drugačija. Zaista zbunjujuće. 
 

Znanost je naravno ta koja mijenja pravila, ali kako se jako često radi o pravilima koja mogu biti od presudne važnosti za zdravlje djeteta neozbiljno je igrati se njima, i kako stručnjaci savjetuju, trebalo bi se raspitati kakve su nove smjernice o određenim pitanjima. 
 

Dude još uvijek izazivaju dosta kontradiktorne stavove. Neki kažu, ni slučajno, dude zavaravaju glad, nisu zdrave... drugi pak kažu, duda nije loša, lakše ćete smiriti bebu. A što kaže novo pravilo? 
 

Prema riječima dr. Arija Browna, stručnog suradnika na američkom portalu Parents.com, dude su poželjne. "Duda će smiriti bebu i lakše će zaspati, a neće smetati redovnom hranjenju bez obzira dojite li bebu ili hranite bočicom". 
 

Ne bi vjerovali, ali ovaj novi stav ima puno veze sa SIDS-om, sindromom iznenadne dojenačke smrti. Iako se oko tog sindroma i uzroka još uvijek nagađa, svako malo izađe neki članak o novim činjenicama, no čini se da onaj pravi razlog zapravo još uvijek nitko ne zna, tako se i ovo novo pravilo o dudama možda čini netočno, no ima smisla. Kako ističe dr. Brown duda u bebinim ustima za vrijeme spavanja omogućuje bolji protok zraka kroz dišne puteve. Iako se to možda ne čini tako, no duda doista brine da su bebina usta otvorena, jer kada zaspe i opusti čeljust usnice ostaju tek lagano prislonjene uz dudu. Osim toga, iako spavaju, svaka beba koja ima dudu u ustima tu i tamo će malo "posisati" pa stručnjaci vjeruju da ta će im ta mala nesvjesna radnja omogućiti da ne utonu u san prečvrsto kada bi im se moglo dogoditi da naglo prestanu disati.

Osim toga - nekada se vjerovalo da duda zavarava glad te da će roditelji dudom poremetiti ritam hranjenja, no ta teorija danas više ne drži vodu. Gladnu bebu neće zavarati baš ništa. 
 

I ne samo to. Nekad je postojala teorija da bebe ne znaju razliku između dude i bradavice, da ih sišu jednako, no moderni stručnjaci za dojenje tome se pomalo smiju. Bebe itekako znaju razliku i definitivno ih ne sišu jednako. Čak i ako uspoređujemo dudu varalicu sa bočicom. 

Doduše, ako roditelji baš žele napraviti jasnu razliku, postoje dude koje nisu u potpunosti anatomske, imaju dužu dudu nego onu na bočici za hranjenje, naravno dužu i od bradavice, pa ako baš želite da vaša beba točno zna kada će sisati i hraniti, a kada sisati i umiriti se - nabavite dudu koja će biti različita od medija za hranjenje. 
 

Naravno, ukoliko beba odbija dudu, ne forsirajte. 


 

Donedavno se na sva usta savjetovalo da bebin krevetić obavezno ima onu mekanu zaštitu koja će spriječiti udaranje glavicom, ali danas je to pravilo skroz drugačije. Danas stručnjaci savjetuju da beba ne samo da nema nikakvu zaštitu već i da se maksimalno smanji količina tkanine - plahtica koja će biti dobro zgurana pod madrac i prekrivač koji će biti dovoljno velik da pokrije bebu, a opet dovoljno mali da nema viška kojeg bi beba mogla prevući sebi preko lica.  
 

To novo pravilo došlo je nakon niza istraživanja i crnih statistika s obzirom da se u Americi posljednjih godina utrostručio broj umrlih beba koje su se ugušile tkaninom tijekom spavanja. 
 

Kikiriki više nije zabranjen 
 

Maslac od kikirikija, smokići, kikiriki u bilo kojem obliku i minimalnim tragovima nekada su bili pod stavkom "strogo zabranjeni", a sada se pak preporučuje da ih bebe do prvog rođendana probaju, barem malo. 
 

S obzirom da se radi o jakom alergenu na koji je alergično sve više djece znanstvenici su došli do otkrića kako će rani doticaj s tom nekad zabranjenom namirnicom uvelike smanjiti rizik od alergije koja se može pojaviti kasnije u životu djeteta. 


 

Prema studiji koja je 2015. godine objavljena u The New England Journal of Medicine savjetuje se da bebe već u dobi od četvrtog do 11. mjeseca starosti probaju malo kikirikija, primjerice da liznu malo maslaca od kikirikija ili ima date mini komadić smokija, tek toliko da vidite hoće li biti kakve reakcije. 
 

Jedino što se još uvijek striktno zabranjuje do prvog rođendana jest med kako bi se smanjio rizik od pojave botulizma kod djeteta. 
 

Do nedavno se strogo upozoravalo kako djeca do druge godine starosti ne smiju prati zube s pastom na bazi fluora, a danas pak kažu - fluor odmah, čim beba dobije prvi zubić. 
 

Prije se isticalo kako fluor nije dobar za djecu koja još ne znaju dobro ispljunuti pastu, zbog čega će progutati previše fluora, no kako istovremeno svugdje u svijetu raste broj djece s previše karijesa, tako se i ova odluka počela mijenjati. Međutim, dok god dijete nije sposobno ispljunuti svu pastu iz usta na četkicu je dovoljno staviti tek toliko paste koja će količinski odgovarati zrnu riže. Ne više. 
 

Djeca do otprilike 3 godine starosti ne znaju, ili jednostavno ne žele pljunuti svu pastu van, pa tek nakon tog razdoblja možete povećati količinu na četkici, ali do maksimalno količine koja odgovara zrnu graška.