DA BISTE živjeli dug i zdrav život, možda bi bilo vrijedno smanjiti s prerađenim mesom, slatkišima i gaziranim pićima. Ova hrana je ograničena u takozvanim plavim zonama, regijama u kojima stanovnici obično žive dulje i imaju manje zdravstvenih problema kako stare, otkrili su istraživači.

Cjelovita biljna hrana poput lisnatog povrća, voća, graha i žitarica sveprisutna je u plavim zonama. Također, stanovnici ovih područja oslanjaju se na cjelovitu, neprerađenu hranu. Glavne namirnice su riža, grah i povrće te imaju prednost u odnosu na već pripremljenu i praktičnu hranu, koja je puna dodane masti, soli, šećera i konzervansa.

Hrana poput pizze, čipsa i sličnog povezana je s povećanim rizikom od rane smrti od bolesti poput srčanih bolesti ili raka, piše Insider.

Ograničite unos dodanog šećera

Jedan od krivaca u prehrani koji sabotira dugovječnost je previše šećera, pokazuju dokazi. Šećer je sveprisutan u prerađenoj hrani. Previše slatkog može dovesti do debljanja, problema s raspoloženjem, kožom i povećanog rizika od dijabetesa, bolesti jetre i bolesti srca.

Umjesto slatkih poslastica, stanovnici plavih zona obično grickaju hranu poput orašastih plodova, prepunu vlakana i zdravih masti, ili posežu za hranjivim voćem koje daje prirodnu slatkoću.

Izbjegavajte rafinirane žitarice poput bijelog kruha, tjestenine i peciva

Prehrana stanovnika plavih zona poznata je kao bogata ugljikohidratima, ali uz jednu važnu razliku - daju prednost cjelovitim žitaricama u odnosu na rafinirane, bijele, brašnaste varijante popularne u standardnoj zapadnjačkoj prehrani.

Kada se žitarice obrađuju, hranjive tvari poput vlakana, vitamina i minerala uklanjaju se kako bi se stvorila pahuljasta tekstura i dobio dulji rok trajanja. Često se dodaju i aditivi poput masti i šećera kako bi se poboljšao okus.

Kao rezultat toga, hrana poput bijelog kruha, tjestenine, tijesta za pizzu i peciva sadrži kalorije, ali malo drugih nutritivnih prednosti, a može biti štetna za zdravlje srca.

Nedostatak vlakana u rafiniranim žitaricama također ih čini manje zasitnim od cjelovitih žitarica, zbog čega postoji veća vjerojatnost da ćete pretjerati i/ili osjetiti skokove šećera u krvi.

Crveno meso, posebno prerađeno meso poput kobasica, jede se umjereno. Prehrana stanovnika plavih zona gotovo je u potpunosti bazirana na biljkama. Studije su pokazale da ljudi koji jedu više mesa imaju veću stopu srčanih i drugih kroničnih bolesti.

Umjesto mesa, u plavim zonama, umjereno se konzumiraju grah, sjemenke, riba, nešto mliječnih proizvoda i jaja.

Od pića su popularna samo voda, kava i čaj

Gazirana pića, sokovi, energetski napici i slično jedan su od najčešćih izvora dodanog šećera u standardnoj zapadnjačkoj prehrani. Njihova visoka konzumacija povezana je s većim rizikom od raka i drugih bolesti.

Zato se ljudi u plavim zonama drže vode ili drugih nezaslađenih pića, poput kave ili čaja. Povremeno uz obroke uključuju crno vino, koje u malim količinama ima minimalne rizike i potencijalne koristi.

Životinjske masti često se zamjenjuju maslinovim uljem

Budući da je prehrana u plavoj zoni uglavnom biljna, uglavnom se oslanja na maslinovo ulje i slične izvore masti.

Postoje dobri dokazi da nezasićene masti mogu pomoći u snižavanju kolesterola i poboljšanju zdravlja srca, u usporedbi sa zasićenim mastima iz životinjskih proizvoda.

Neka istraživanja pokazala su da zamjena maslaca maslinovim uljem može spriječiti niz zdravstvenih problema, uključujući rak, bolesti srca i neurodegenerativne bolesti.

Međutim, dokazi također sugeriraju da je maslac vjerojatno bezopasan u malim količinama, tako da ga možda nećete morati u potpunosti isključiti iz prehrane. Stručnjaci kažu da ga je u redu konzumirati, kao i druge izvore zasićenih masti u umjerenim količinama, posebno iz visokokvalitetnih izvora.