"Imate najveću ekonomiju, ako imate ipak nekakvu, ajde da tako upotrijebim tu metaforu, lokomotivu razvoja ili barem pretpostavljenu lokomotivu razvoja cijele Unije, ako ona počinje ozbiljnije posustajati, onda je jasno da se ne treba nadati ničemu dobrome", kaže Brkić.

 

Iako nitko od ekonomista nije načelno protiv štednje i smanjivanja visokih deficita, procjene poput Bloombergove jasno pokazuju da samo to nije isključivo rješenje za izlazak iz krize jer dovodi pod upitnik potrošnju, zaključuje Brkić. Dodaje međutim da univerzalnog rješenja nema.

 

 

"Svaka ekonomija, pa onda naravno i državna, nacionalna je priča za sebe. Možete naravno pronaći nekih zajedničkih dodirnih točaka za neke probleme i možete primijeniti slična rješenja, ali nisu cjelovitog intergralnog paketa mjera koje kada provedete, onda vam je zajamčen izlazak iz krize. Takvih rješenja nema. I nadam se da smo naučili barem ne prije, onda barem za vrijeme konsezusa gdje se upravo polazilo od premise: Sve su ekonomije mono-ekonomije. Potvrdilo se da ekonomije nisu naprosto mono-ekonomije i da nema onih totalno prihvatljivih, odnosno primjenjivih rješenja", pojašnjava analitičar Brkić.

 

Budući da od 2009. godine nema nekog zaokreta u gospodarskoj politici na svjetskom planu Brkić nije optimist kad je u pitanju izlazak iz krize.

 

 

"Generalno govoreći, nema baš puno ohrabrujućih znakova na temelju kojih bi se moglo zaključiti da je izlazak iz krize blizu. Mislim da to još uvijek nije moguće utvrditi", poručuje Brkić.