Foto: Agencija Anadolija

SONJA BISERKO, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji kazala je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) u povodu 9. svibnja, Dana pobjede nad fašizmom, kako je fašizam u nekim svojim oblicima i danas živ na prostoru Zapadnog Balkana.

"Ono što se dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije zbilja jeste djelo neke vrste nacizma. Pogotovo ono što je išlo iz Srbije prema susjednim republikama bivše Jugoslavije. Od tada pa nadalje rekla bih da na cijelom ovom prostoru, ali u Srbiji ponajviše,  prevladava ta desničarska ideologija. Vrlo često se oslanja na poražene ideologije ili grupe iz Drugog svjetskog rata kao što su Draža Mihailović, Nedić, Ljotić... To su imena i likovi koji se ugrađuju u taj sistem, novu konstrukciju identiteta Srbije, što je pogubno s obzirom na ideje koje oni zastupaju u tom smislu. Ja mislim da je cijela regija marginalizirala svoj antifašizam, koji je bio vrlo važan s obzirom da je ovdje postojao jedan od najjačih antifašističkih pokreta tijekom Drugog svjetskog rata u Europi", kazala je Biserko za agenciju Anadolija.

Dodaje kako se taj antifašizam naknadno vraća kroz neke inicijative iz civilnog sektora, a kasnije na nivou vlasti. Jer je, na primjer, bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić dao značajan doprinos u smislu vraćanja antifašizma kao temeljne vrijednosti moderne Hrvatske.

"Isto tako je u Crnjoj Gori... U Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji još uvijek imamo taj nekakav vrlo veliki otpor da se antifašizam utemelji kao snažna vrijednost za ova društva i države. U Srbiji je to karakteristično i reflektira se preko ovog procesa rehabilitacije Draže Mihailovića, čija rehabilitacija je stala negdje na sudu, jer je bilo glasova protiv nje. Istovremeno, Srbija se nekako ipak više okrenula Europskoj uniji koja je počela mnogo više pažnje posvećivati tim ekstremnim ideologijama. Jer je sama Europa sada suočena s naletom tih raznih desničarskih ekstremnih grupacija. To je fenomen koji je obilježio cijelu Europu i rezultat je raznih situacija, ekonomske, financijske, ali i mnogih drugih problema koje imaju društva Zapadne Europe. Kod nas je to uvjetovano drugačijim kontestom, prije svega ratovima koji su iza nas, ali i nesposobnošću da se ovo društvo bazira, ipak, na nekim drugačijim vrijednostima", istaknula je.

Govoreći o opasnostima da novi fašizam na ovim prostorima generira i nove probleme i nemire, istakla je da su, nažalost, ova društva opterećena mnogim problemima i "zbog toga nisu spoznala sposobnost da se odlučnije okrenu demokratizaciji".

"Drugo, takve grupacije imaju posebno važan impakt na stvaranje novog identiteta na ovim prostorima. Desničarske grupacije se vrlo često oslanjaju na crkvu i konzervativne partije u Srbiji. To stvara, prije svega, jedna vrlo autistična i netolerantna društva. Posebno u tom postkonfliktnom razdoblju kad je poslije krvavih ratova potrebno više tolerancije. Za nas je jedini spas približavanje Europi. Pregovori koji uslijede nakon dobivanja datuma imaju utjecaj na suštinsku transformaciju i institucija i vrijednosnog sistema", zaključila je Biserko.