Foto: Index

SAŠA RUNJIĆ prije samo dva mjeseca zasjeo je u vruću fotelju ravnatelja Programa HRT-a. A u međuvremenu je preuzeo još jednu funkciju; smjenom Tomislava Špoljara zbog HRT-ovog debakla u izvještavanju o uhićenju Milana Bandića postao je i šef informative na javnom servisu.

U intervjuu za Index Runjić govori o novitetima koje planira uvesti u programsku shemu, špekulacijama da planira gotovo sve informativne emisije prebaciti s prvog na četvrti program, kao i odnosima između Prisavlja i najmoćnijih hrvatskih političara.

Zbog lošeg praćenja uhićenja Milana Bandića smijenili ste rukovoditelja Informativnog medijskog servisa (IMS) Tomislava Špoljara. Što se tu dogodilo?

Mi smo krenuli mijenjati sustav i pokazalo se da je on zakazao. I onda sam ja zapravo preuzeo tu funkciju kako bi se to što prije dovelo na onu razinu koju želimo, trebamo i koju javnost od nas očekuje.

Što je točno pošlo krivo?

To je čisto organizacijska stvar. Imali smo jedan organizacijski sustav koji se polako napuštao, u toj smjeni se napravilo nekoliko upravljačkih grešaka i ta promjena sustava nije implementirana. To je dosta složeno i to će trajati, ali osnovne se stvari nisu posložile kako treba. I onda se, kako to već u životu uvijek biva, dogodio izvanredni slučaj i pokazalo se da sustav ne funkcionira, kuća se urušila.

Zar niste znali i ranije da sustav ne funkcionira? Kolege novinari s HRT-a još od prvog dana uvođenja IMS-a u kuloarima govore da je to potpuni kaos, a i ranije su upozoravali da to neće biti baš jednostavno uvesti.

To i nije jednostavno. Ali nije sustav problem. Njegova implementacija je problem, nije provedena na pravi način. Zato sam ja preuzeo tu implementaciju sustava na sebe, da bude provedena kako treba.

U kojem ste trenutku te večeri kada je uhićen Bandić shvatili da program ne valja?

Izanalizirao sam cijeli program dok je trajao. Bio sam privatno negdje, došao sam kući oko 22:30 - 23 sata, pogledao sve što je bilo i kako je bilo i ocijenio da je to neprihvatljivo. Onda sam krenuo tražiti uzroke, jer to se upravljački obično radi. Vidio sam što su uzroci, donio sam neke odluke i sad na tome radim osobno.

Zašto niste odmah intervenirali da se u programu nešto popravi?

Nisam bio fizički u prilici.

Sada ste istovremeno ravnatelj programa i šef informative. Možete li istovremeno obavljati te dvije zahtjevne funkcije i mislite li da je to možda previše kontrole u rukama jedne osobe?

Prvo vam moram objasniti strukturu funkcioniranja ove kuće. Ako nemamo v.d. rukovoditelja informativnog programa, onda se to automatski diže na višu funkciju. Ja nisam sam sebe postavio na to mjesto. Mi sad nemamo rukovoditelja IMS-a i onda sam po svojoj dužnosti to ja. Zato nisam postavio nekog drugog kolegu, želim snimiti situaciju. Za to vrijeme svi obavljaju svoj posao. Ja ne planiram na čelu IMS-a ostati duže vrijeme.

Što ako sad opet pođe nešto krivo? Hoćete li onda sami sebe smijeniti?

Ne, onda će me smijeniti glavni ravnatelj.

S koje funkcije?

Sa svih funkcija.

Špekulira se da se gotovo sav informativni sadržaj seli s prvog na četvrti program.

To su špekulacije. Za špekulacije nemam vremena.

Ima li kakve istine u tim špekulacijama?

Mi sad počinjemo raditi, kako se to profesionalno radi, program za jesen 2015. Neke stvari koje se zovu sporovoz moraju se naručiti sada da bi ih naš odjel Produkcije kvalitetno razvio do jeseni 2015. Osim toga radimo nešto što se starinski zove shema, a to je zapravo organizacija programskih sadržaja po platformama, po kanalima. Mi sad neke od tih stvari crtamo. Imamo razne ideje i razne smjerove. Ja stalo pokušavam kolegama koji to ne razumiju i javnosti objasniti da je to složen posao, koji zahtjeva neke faze. Imamo faze ideja, faze priprema, a onda tek slijedi realizacija. Stvarno je sad prerano da vam bilo što govorim. Mogu vam samo reći da imamo vrlo jasan zakonski okvir, kojeg čine Zakon o HRT-u i, u programskom smislu, Ugovor s Vladom RH, kao i jedan naš interni dokument koji je programska strategija svih kanala HRT-a. Mi se tog okvira moramo držati i držat ćemo ga se. A kako ćemo organizirati sadržaje unutar tog okvira, to pustite nama koji primamo plaću za taj posao. Četvrti kanal HTV-a je informativni kanal. Treći kanal je specijaliziran za obrazovanje, kulturu i znanost. I onda me dosta živciraju pitanja mislim li seliti informativni sadržaj HRT-a na informativni kanal. Ne, mislim ga seliti na Mars.

Ali isto tako prvi program ima određenu tradiciju, kao i razinu gledanosti koja se ne može mjeriti s četvrtim. Ako preselite gotovo svu informativu na HRT 4, što će se dogoditi s gledanošću tih emisija?

Ja vam opet govorim, to su špekulacije. Mi dijelom imamo ideju o seljenju nekih emisija na četvrti, a dijelom je to netočno. Ali dobro. Što je tu bilo prije, kokoš ili jaje? Zašto je to gledano, zbog tih emisija ili tog kanala? Ima li taj kanal možda veću dostupnost gledateljima? Ljudi zaboravljaju da su to jednako vrijedne platforme. Je li vama teže gledati neku emisiju na četvrtom nego na prvom?

Ali morate uzeti u obzir i naviku ljudi.

Naravno da uzimamo naviku ljudi u obzir. To je jedan od deset ključnih faktora koje uzimamo u obzir kada razmišljamo hoćemo li neku emisiju pomaknuti pola sata ranije ili kasnije, a kamoli na drugu platformu. Zašto kirurga ne pitate zašto si ove punte stavio na žuč ovako, a ne onako? Imate i to pravo. To je isto javni sektor. Dođite s povećalom pa ga pitajte zašto si izvadio bubreg ovako, a ne onako. Postoji neki zakonski okvir. Radimo unutar njega. Znam da postoji zanimanje javnosti: to je televizija, u mnogočemu imamo probleme, negdje smo loši, negdje smo izvanredni, negdje dobivamo pohvale od kolega s BBC-a kako smo napravili njihov format bolje od njih samih... Ali to se vrlo rijetko probija u medije.

Dobro, probijmo i to - gdje ste to genijalni?

Emisija "Maestro" dobila je pohvale od ljudi koji su ga izmislili na BBC-u da je to najbolji "Maestro" kojeg su oni vidjeli. To nije pohvala od javnosti, ni od medija, ali je velika pohvala.

Ali vjerojatno vam je jasno zbog čega afere na HRT-u zasjenjuju pozitivne stvari, s obzirom na broj skandala koji ova kuća generira?

Znam da generira, ali ja se time ne mislim baviti. Eto, to je relativna novost. O špekulacijama ne želim razgovarati, o hodnicima ne želim razgovarati, o visokim izvorima ne želim razgovarati... Imam vrlo jasne zakonske okvire, vrlo velike ingerencije i odgovornosti, i njih se mislim držati. Volio bih da razgovaramo o meritumu. Mislim da je ovoj državi to potrebno na svim razinama.

Nije li onda u meritumu i pitanje hoće li HRT preseliti dio svoje informative na četvrti program, odnosno imate li planove u tom smjeru?

Ja sam rekao da mi radimo prijedlog, odnosno ideju budžeta i organizacije programskih sadržaja za shemu. Kad je napravimo, imamo ozbiljna tijela kojima je moramo predstaviti prije nego postane javna. Ne da vam ja ne želim odgovoriti, nego vam ne mogu reći da želim prebaciti emisiju X na kanal Y, a onda to možda ne učinim. Ili tu emisiju možda ukinem, jer mi se u međuvremenu učini lošom. Ili je stavim umjesto Dnevnika, jer mi se učini genijalnom. Ali to je sve proces.

Planirate li vratiti u program Dnevnik 3?

To su isto planovi. Razmišljamo o raznim varijantama, ali to je toliko rano da je besmisleno da o tome razgovaramo.

Zašto je Dnevnik 3 uopće maknut ako se već razmišlja o njegovom vraćanju?

Maknut je zato što u tom trenutku nismo imali niti jednu panel diskusiju u programu. Shema vam je produkt križanja masu faktora: financijskih, objektivnih, produkcijskih, satnice... Dan ima 24 sata, to vas ograničava, a prime time ima toliko sati koliko ima. I vi unutar toga imate neke obveze. Imate nešto na drugim kanalima, pa morate gledati što je na kojem. Kada su kolege radile tu shemu, oni su shvatili da imaju Dnevnik 3, koji je gledan i kvalitetan, ali da na televiziji uopće nema nijedne panel diskusije gdje se mogu sučeljavati stavovi o bilo čemu. Ne nužno samo politički. I onda su to stavili u neki prime time na prvi program, vratili su emisiju Otvoreno. I onda su shvatili da u prime timeu prvog programa ima četiri sata informativnog programa i da će to gledateljima biti neizdrživo. Ako imate Dnevnik, neku emisiju, Otvoreno pa treći Dnevnik, možemo onda ukinuti i tu emisiju između pa imati pet sati Dnevnika ili informativnih emisija. Zato su ukinuli Dnevnik 3, da ne bi imali previše informative.

Mislite li iz ove perspektive da je ukidanje Dnevnika 3 bila dobra odluka?

S obzirom da je Otvoreno odlična emisija, sada mislim. Dnevnik 3 je bio dobar utoliko što je preuzeo neke formate koji trenutno nisu dnevnički. On je dijelom bio neki panel s dva gosta, zatvarao je dan sa zaključkom teme dana. Nije bio loša emisija. To je programska odluka. Imate dva dobra filma i jedan termin u kojem ih možete emitirati. Morate odlučiti.

Ali govorimo o ukidanju emisije koja je u tom trenutku gledanija od središnjeg Dnevnika.

Sad je već drugo pitanje zašto je on bio gledaniji od središnjeg Dnevnika.

Što vi mislite, zašto?

Zato što je bio kasnije, zato što je uzeo neke formate koji si drugi Dnevnik nije mogao priuštiti.

A ne mislite da je možda bio gledaniji zato što je bio provokativniji?

Ne nužno. Ne mislim da Dnevnik mora biti provokativan. News ne smije biti provokativan. To je amaterizam. Istraživački da, otvarati teme da, ali provokativan ne. Zašto provokativan?

Zašto ne? Posebno na HRT-u koji se često percipira kao medij na koji politika ima ogroman utjecaj?

To je možda bilo istina do 1. rujna. Makar nije bilo. Ali sad nema sigurno utjecaj. Jer ja ne radim na nikakav gumb. Mi možemo stjecajem okolnosti i organizacije kakvu imamo napraviti grešku. Možemo raditi dosta grešaka. Ali trudimo se da ih izbjegavamo i da se popravimo kao sustav, ali politika nema utjecaj na uređivanje informativnog programa.

Kažete da nema utjecaja politike na HRT, ali svejedno vas HDZ i Ivan Rude optužuju da favorizirate jednog predsjedničkog kandidata, Ivu Josipovića.

Mi smo to istražili i to jednostavno nije točno. Može svatko reći što hoće, ali to nije točno. Svaki prosvjed ćemo mi pomno istražiti. Ali ako su neutemeljeni, onda su neutemeljeni. Na svaku neutemeljenu optužbu ću odgovoriti, isto kao što ću pokrenuti sankcije za svakog kolegu koji napravi grešku. Može se i to dogoditi, ljudi smo, nismo roboti. Dopis šefa izbornog stožera gospodina Rude smo pomno analizirali, očitovali su nam se urednici i objasnili svaku od tih situacija i jednostavno nije točno da je zapostavljen. A s druge strane, u svakoj zemlju predsjednik kada ide na drugi mandat ima prije kampanje određenu prednost. Što biste vi na mom mjestu? Ne biste pratili što predsjednik radi i gdje je bio? A to vam je dužnost. Čovjek je predsjednik države.

Vi nikad niste bili pod političkim pritiskom?

Ne.

A zašto ste tako sigurni da nitko od vaših kolega nije pod utjecajem politike?

Ja sam njima prvi dan rekao da sve te pritiske, za koje sam siguran da ih ima s raznih strana i razina, mogu komotno ignorirati ili preusmjeriti prema meni, pa ću ja to dalje rješavati.

Hoće li vas poslušati?

Mogu ili ne moraju. Mi imamo vrlo jednostavne zakonske okvire i okvire svoje profesije. Dok se njih držimo, sve je super. Previše je u javnosti špekulacije oko toga, dijelom utemeljenih jer se neke stvari ne rade profesionalno. Tu se možemo složiti. I onda se dobiva slika o raznim vrstama raznih utjecaja na program HRT-a, što je neka kao mantra javnosti. "A da, oni su uvijek uz...". Ne, mi smo neovisni. Nismo državna televizija. Mi smo javna televizija.

Ali ste i sami izjavili da je 70 do 80 posto sadržaja informativnog programa rezervirano za teme iz stranačke vizure?

Tako je. I to mislim promijeniti. Ja sam ovdje 60 dana. Promijenit ću to vrlo brzo, ali morate uzeti u obzir da je ovo veliki sustav.

Kako ćete to promijeniti?

Prvo ću napraviti organizacijski ustroj. Ozbiljni ljudi s ozbiljnim iskustvom, uz pomoć dosta kolega iz EBU-a (European Broadcasting Union, europsko udruženje javnih servisa op.a.), napravili su taj famozni super-desk, IMS. Implementacija toga na BBC-u vam je trajala sedam godina. To je sustav kakvog ima većina televizija na koje se mi ugledamo i pokazali su odlične rezultate.

Zbog čega četvrti program nitko ne gleda?

On bi trebao biti kralježnica informativnog programa. I on će to biti, jer je to prirodno. Naš prvi program je premium kanal. Na njega stavljamo sve najbolje sadržaje koja je ova kuća u stanju proizvesti, bez obzira na žanr. Držeći se, naravno, okvira ugovora s Vladom. A četvrti je specijalizirani news kanal. Na njemu će biti svi naši najbolji informativni sadržaji sadržaji. Obrnuto je pitanje. Neću seliti na četvrti. Nego ću seliti sa četvrtog na druge kanale. To je ideja.

Jeste li vi sada uopće u poziciji da možete raditi dugoročne planove, s obzirom da su parlamentarni izbori za godinu dana, a svaka nova vlast voli na HRT postaviti svoje kadrove?

Nažalost, to jeste tako. Ja ću raditi planove dugoročno. Mandat glavnog ravnatelja, za kojeg je vezan moj mandat, je do 2017. Njegov program je prihvaćen od Sabora i mi računamo na taj mandat. Bude li nekih promjena, bilo koja nova vlast koja dođe nakon parlamentarnih izbora ima proceduru da saborskom većinom postavi novog glavnog ravnatelja. Radim u sklopu svojih ingerencija najbolje i najbrže što mogu. Ne kalkuliram što će biti poslije. Želim neke stvari promijeniti, zato sam došao. Nisam došao na funkciju da se igram funkcije.

Kako ćete promijeniti HRT?

Pomoći ću mu da se bolje organizira. Ja ne bih ovdje došao da ne mislim da su ovdje najbolji ljudi na tržištu. Samo im treba dati pravu poziciju, prave uvjete za rad, organizirati cijeli sustav, početi planirati na vrijeme. To je veliki, složeni organizam, ali zato ima i neke prednosti. U stanju je svašta napraviti. Moje je mišljenje da HRT može učiniti značajan iskorak. Zato sam došao i to ću pokušati napraviti. Koliko ću imati vremena, ne znam. Ovo što ste rekli je točno. Od osnutka HTV-a, svaka politička opcija dovodi nekog svog i to je dijelom razlog urušavanja sustava jer nema dugoročnog planiranja. Ali na to ne mogu utjecati.

U javnosti postoji percepcija, posebno u informativnom programu, da su neke emisije lijevo, neke desno, neke za vladajuće, neke protiv vladajućih... Takva percepcija sigurno nije sasvim neopravdana.

Nije sasvim neopravdana, možemo se složiti. Makar ne u toj mjeri u kojoj postoji ta percepcija. Mislim da je ta percepcija u velikoj mjeri pogrešna. Ali da ima neprofesionalnih iskliznuća, ima ih dosta. Ja sam tu od 1. rujna i dopuštam da me se proziva za to razdoblje.

Imate li u tom razdoblju neke konkretne primjere tih, kako kažete, neprofesionalnih iskliznuća?

Ima ih i na njih smo reagirali. Ali to ne bih komentirao, radi se o našim internim stvarima. Reakcije su od kolegijalnih upozorenja, do onih težih kada se može govoriti o povredi etičkog kodeksa. Bilo ih je, naravno da je bilo. Ali stvarno ne bih o njima javno komunicirao.

Središnji Dnevnik već dugo je na Prisavlju predmet rasprave zato što gubi gledanost i utjecaj s obzirom na konkurenciju s komercijalnih televizija. Planirate li nešto napraviti u vezi toga?

Da, i to vrlo brzo. Redefinirat ćemo Dnevnik u potpunosti. Ja znam da, što god mi radili, na kraju uvijek ostaje pitanje kakav nam je središnji Dnevnik. To je samo jedna od, ako se ne varam, 786 emisija koje mi radimo. I ona jest najvažnija pa je opravdan interes javnosti za tu jednu emisiju, ali mi na 17 platformi 24 sata dnevno nešto emitiramo. A cijela priča, ja sam toga svjestan, počinje i završava s Dnevnikom. Tako da mogu samo reći da ćemo ubrzo unijeti značajne promjene. Na bolje.

Kakve promjene?

Postoji tim ljudi koji ga sada rade, koji je okupio najbolje što imamo. Intenzivno radimo na konceptu i ideji, pa na kapacitetima, tko bi to i kako radio... Vrlo brzo, već na proljeće, će u programu biti dosta promjena, uključujući i taj Dnevnik. A na jesen 2015. ćemo bitnije reorganizirati programski sadržaj na svim kanalima.

Razmatrate li promjenu termina središnjeg Dnevnika? Ili duljine trajanja Dnevnika?

Da, sve razmatramo. I kad se emitira, i koliko Dnevnika ima u danu. Da li tri, četiri... Gdje su, gdje ih emitiramo, da li samo na prvom, ili i paralelno na četvrtom... Vrtimo razne kombinacije. Nismo ništa konkretno još odlučili. Da, razmišljamo i o trajanju i o terminu.

Treba li HRT kao javna televizija imati reklame?

Stalo su oko toga prijepori. To nama sigurno više nije u fokusu. Komercijalni prihodi čine manji dio naših prihoda. Reklame su ispomoć javnim televizijama svugdje u Europi, da malo pojačaju svoj budžet, kako bi mogle bolje proizvoditi program. Nije ideja natjecanja s komercijalnim televizijama. Ja sam radio na jednoj komercijalnoj televiziji pa znam kako je to s druge strane, kad budžet moraš opravdati kroz zaradu. Nije ni to jednostavno. HRT nije fokusiran na reklame, ali ne mislim da bi ih trebalo ukidati. Ono što ćemo mi početi razvijati su razne vrste sponzorstva na kvalitetnim projektima. Npr. kad radite veliku povijesnu seriju, da imate velike tvrtke kojima je to u interesu koje pomažu taj projekt. Druga stvar koju trebamo razvijati je BBC-jev model. "Hrvatski kraljevi" su put. Proizvedete nešto kvalitetno, pa to prodate van. Što više kvalitetnih sadržaja budemo prodavali u svijetu, iz toga ćemo generirati komercijalne prihode.

Upravo taj BBC na kojeg se svi vole pozivati nema reklame.

BBC je mislim jedna od dvije ili tri javne televizije u Europi, ako ne čak sad i jedina, koja nema reklame. Francuzi su ukinuli pa vratili. Nama sigurno nisu fokus reklame i gledanost. Ne postojimo zato. Ali novac od reklama može pomoći u nekim sadržaja. Također, HRT tim putem može pomoći nekim trećim kulturnim institucijama. Da mi kroz ta pokroviteljstva pomognemo nekom vrijednom festivalu, knjizi, događaju... A druga stvar je, što se već pokazalo, da sve što nestane s HRT-a kao reklamni prostor se nažalost ne preseli na komercijalne televizije. Taj novac nestane, ostane u firmama. HRT je do 2008. imao ogromni udio reklama. Kad je napustio tu strategiju, došla je kriza i smanjilo se tržište. Ali od onog što je nestalo s HRT-a, niti pet posto se nije prelilo na druge medije. Nažalost. Jer bi to onda imalo smisla. Da su komercijalni izdavači nešto od toga dobili, bolje bi radili.