Rekordna cijena zlata zbog bankrota banaka i masovne kupnje Kine
PANDEMIJA je dovela do prenapuhavanja mnogih tržišta, a kroz 2022. ih je većina doživjela ogroman pad, kako su popuštale pandemijske mjere i postupno stabilizirala situacija. Kriptovalute su bile vjerojatno najveći dobitnik pandemijskih godina 2020. i 2021., a kroz 2022. je njihova cijena naglo pala. Isto se dogodilo na burzama.
Kao jedna od rijetkih relativno stabilnih investicija se pokazalo zlato, koje ovih dana postiže rekordnu cijenu. Od početka svibnja je iznad 2000 dolara po unci (31.1035 grama), a u jednom trenutku se bilo popelo na čak 2091 dolar po unci.
To nije prvi put da cijena prelazi psihološku granicu od 2000 dolara. Na toj razini je bila i u kolovozu 2020. te nekoliko dana u svibnju 2021., ali je važno to da se cijena polako vraća na iste rekordne pandemijske razine, za razliku od kriptovaluta i dionica.
Zlato je posljednje spremište vrijednosti u vremenima krize
Veća otpornost zlata na cjenovne šokove se pripisuje njegovoj univerzalnosti. Tisućama godina su ga razne civilizacije smatrale mjerilom vrijednosti, davno prije nego što izmišljen i papirnati novac, a kamoli fiat-novac ili kriptovalute.
Smatra se posljednjim spremištem vrijednosti, nešto što će vrijediti cijelu povijest i u svim društvima, bez obzira na to što se događa s ostalim oblicima vrijednosti, državnim valutama, kriptovalutama... Bez obzira na to kakvo bilo stanje u svijetu, kakve politike i ideologije zavladale, koje države propale i kriptomjenjačnice nestale, zlato će uvijek biti na cijeni.
U nesigurnim vremenima, kao što su sadašnja, ljudi se uvijek vraćaju zlatu. Prva je to univerzalna valuta i, prema mnogima, jedina prava, ali koja ne donosi nikakve pasivne prinose (kao kamate). Štednja u banci donosi pasivni prihod u obliku kamate, kupnja obveznica pasivni prihod u obliku kuponskih isplata, dionice dividendu.
Zlato ne generira nikakav prihod, zarada se može ostvariti jedino na razlici u cijeni. Pa ipak, u vremenima kada se očekuje da postoji visok rizik za druge oblike investicija, ljudi mu se rado vraćaju.
Zlato održalo stabilnu cijenu u godini kada je sve gubilo na cijeni
Neki analitičari ipak napominju da su razlozi za stabilnu cijenu zlata posljednje tri godine manje vezani za povijesnu intrinzičnu funkciju zlata, nego ona ima veze s makroekonomskim promjenama na koje zlato kratkoročno reagira kao i svaka druga imovina.
"Zlato je kroz povijest imalo nisku ili čak negativnu korelaciju s dionicama i obveznicama, pomažući minimizirati gubitke tijekom razdoblja slabosti tržišta. U 2022., na primjer, cijene zlata su porasle za 0.4 posto, dok je S&P 500 pao za 19.4 posto", tvrdi Forbesov autor Wayne Duggan.
U konačnici je zlato samo još jedna imovina u koju se investira, a kretanje njegove cijene diktiraju ponuda i potražnja. Što se više zlata kupuje, to mu je cijena veća.
Povijesno gledano, cijena zlata se kretala suprotno od kretanja kamatnih stopa središnjih banaka. To se objašnjava time da rast kamatnih stopa čini investiranje u obveznice atraktivnijim zbog većih prinosa, pa investitori prodaju zlato.
To se djelomično i događalo kroz 2022. Kamate središnjih banaka su rasle, a cijena zlata je padala. Ali je krajem godine počeo novi val rasta cijene zlata, dok se rast kamatnih stopa nikad nije prekinuo.
Povijesno negativna korelacija s dionicama se 2022. pokazala točnom. U prvoj polovini godine su burze imale jedan od najvećih padova u posljednjih nekoliko desetljeća i paralelno s tim je počela rasti cijena zlata. Ali od kraja prošle godine rastu i cijene dionica na burzama i cijena zlata.
Sav novac je nekada bio pokriven u zlatu
Kada se govori o zlatu, uvijek treba imati na umu snažan psihološki faktor. Sama činjenica da se smatra posljednjim spremištem vrijednosti određuje dinamiku kretanja cijene zlata, bez obzira na to koliko to bilo smisleno.
Kada investitori i građani izgube povjerenje u fiat-valute, traže utočište u zlatu. Fiat-valute su one koje izdaje država, i isključivo garantira za njihovu vrijednost, te nisu pokrivene protuvrijednošću u nekom fizičkom obliku vrijednosti, najčešće zlatu ili srebru.
Većinu ljudske povijesti je postojao srebrni standard, ne zlatni. To je bilo praktičnije jer je srebro raširenije od zlata. Ali tijekom 18. i 19. stoljeća zemlje Europe i SAD polako prelaze na zlatni standard, uz kratkotrajne periode povratka na srebrni. Dolaskom Prvog svjetskog rata zlatni je standard, međutim, postao neodrživ i nitko se kasnije nije zaista mogao vratiti na njega.
1944. je uveden sporazumom iz Bretton Woodsa, u kojem su valute država Zapadne Europe, Kanade, Japana i Australije vezane čvrstim tečajem za dolar, a dolar za zlato po paritetu 35 dolara za uncu zlata.
SAD je bio jedina razvijena ekonomija koja nije razrušena u 2. svjetskom ratu i posjedovao je dvije trećine svih svjetskih rezervi zlata, pa se sporazumom pokušavala uspostaviti svjetska monetarna stabilnost.
Ali s vremenom je sustav postao neodrživ, pokrivenost dolara u cirkulaciji zlatom sve manja, a unutrašnji ekonomski problemi u SAD-u zbog precijenjenosti dolara sve veći. Predsjednik SAD-a Richard Nixon je 1971. ukinuo sustav konvertibilnosti dolara za zlato. Jednostavno je postao neodrživ, unatoč tome što su ga prijašnji predsjednici John F. Kennedy te Lyndon B. Johnson raznim politikama pokušali spasiti.
Ideje o povratku na sporazum nalik na onaj iz Bretton Woodsa, kojim bi se sve valute vezale za jednu valutu, a ona za zlato, pa čak i za direktnu vezanost svih valuta za zlato (pravi zlatni standard), pojavljivale su se i u 21. stoljeću, posebice nakon krize 2008. i pandemijske 2022. Ali sve te rasprave su bile čisto akademske, a povratak na bilo kakav sustav povezanosti novca sa zlatom bi bio kompliciran. Pitanje je i koliko bi bio koristan, jer nije propao bez razloga.
Investitori premještaju novac iz banaka u zlato, središnje banke kupuju sve više zlata za rezerve
Ali gubitak povjerenja u fiat-valute i općenito u financijski sustav je dovoljan da pokrene paniku koja dovodi do toga da se financijska sredstva preusmjeravaju iz banaka i drugih oblika fiat-novca u zlato. Od početka godine su u SAD-u propale tri regionalne banke - Silicon Valley Bank, Signature Bank i First Republic Bank.
Okidač njihovog kolapsa je bilo povlačenje sredstava klijenata s računa u njima. Od početka godine je povučeno na stotine milijardi dolara, skoro bilijun. Još u srpnju prošle godine je u bankama SAD-a bilo 18 bilijuna dolara depozita, a krajem travnja su pale na 17.1 bilijun dolara. To definitivno nije zanemarivo.
Dio tih depozita su investitori uložili u zlato, bježeći od rizika širenja bankarske krize u SAD-u. Upravo je bankrot prve banke, Silicon Valleyja, označio veliki rast cijene zlata s 1835 dolara po unci 10. travnja na trenutnih više od 2000 dolara po unci.
Dodatni aspekt rasta cijene je velika kupovina zlata od strane središnjih banaka. Do kraja ožujka središnje su banke dodale 228 tona globalnim zlatnim rezervama, što je najveća stopa kupnje zabilježena u prva tri mjeseca od početka serije podataka 2000. godine. 2022. je kupovina također bila intenzivna, pa Kina trenutno ima oko 2100 tona zlatnih rezervi.
Središnje banke su činile 34 posto ukupne potražnje u trećem tromjesečju 2022. Tijekom tog vremena su središnje banke kupila rekordnih 399 tona zlata, u vrijednosti od približno 20 milijardi dolara. Potražnja je u prvih devet mjeseci 2022. porasla 18 posto u odnosu na prethodnu godinu i vratila se na razine prije pandemije. Predvodnik je Narodna banka Kine.
Prema izvješću World Gold Councila, u 2022. je upravo velika kupnja zlata od strane središnjih banaka bila odgovorna za većinu rasta potražnje. Očekuje se da će se trend nastaviti i kroz 2023., iako manje intenzivno nego kroz 2022. Oporavlja se i tržište zlata za izradu nakita, a najveće na svijetu je kinesko. Ukidanje lockdowna je oporavilo industriju zlatarstva u Kini i potaklo potražnju za zlatom.
Ljudi vjeruju u zlato, u tome je njegova snaga
"Nitko zapravo ne razumije cijene zlata, a ni ja se ne pretvaram da ih razumijem", rekao je 2013. šef Federalnih rezervi Ben Bernanke senatskom Odboru za bankarstvo. Možda je u tome dio privlačnosti zlata i zbog toga se njemu više vjeruje.
U vremenima nesigurnosti, visoke inflacije i bankrota banaka, uz cijeli niz neizvjesnosti koje proizlazi iz rata u Ukrajini, zlato opet preuzima ulogu posljednjeg spremišta vrijednosti. Povratak na potpuni zlatni standard je neprovediv, kao i povratak na Bretton Woods, ali vjera ljudi u intrinzičnu i svevremensku vrijednost zlata nije nestala.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati