SAGA o kineskom balonu prijeti postati prekretnicom u rizičnom suparništvu globalnih supersila. Amerikanci su prvi put iskusili opipljiv izazov nacionalnoj sigurnosti od strane Pekinga.

Letjelica koju su američki obavještajci opisali kao nadzorni balon predstavljala je relativno niskotehnološku i skromnu sigurnosnu prijetnju u usporedbi s višeslojnim špijunskim, ekonomskim, cyber, vojnim i geopolitičkim suparništvom koje eskalira svaki dan, piše CNN.

Međutim, dok je lebdio američkim nebom, prije nego što je u subotu oboren, balon je ukazao da ideja o prijetnji Kine američkom teritoriju nije ni daleka, ni teoretska, ni neviđena, ni udaljena godinama. Osim toga, balon je pokazao kako je u današnjoj polariziranoj Americi prva reakcija Washingtona pred prijetnjom upiranje prstom, a ne ujedinjenje.

Nije ovo prvi put da kineski baloni ulaze u američki zračni prostor tijekom ove ili prošle administracije. Vojni dužnosnici rekli su CNN-u da se to nije smatralo posebno ozbiljnom obavještajnom prijetnjom ili prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. No, njegovo podrugljivo višednevno putovanje od Montane do istočne obale izazvalo je medijsku pompu i metež u Washingtonu.

Jačanje tenzija

U trenutku koji je istovremeno bio geopolitički veliki uteg i velika farsa, Bijela kuća se trudila objasniti zašto nije probušila balon odmah kad su dužnosnici u Južnoj Karolini upozorili građane da ne pucaju iz svojih pušaka na visokoletećeg kineskog uljeza.

Sve je to stavilo predsjednika Joea Bidena u vrlo ranjiv položaj pred njegovim republikanskim kritičarima. Balon se nije mogao jednostavno ignorirati, pogotovo u trenutku kad je američki državni tajnik Antony Blinken trebao krenuti na put u Peking. Posjet je brzo otkazan jer je izbila politička oluja.
"Nismo smjeli dopustiti Narodnoj Republici Kini da se izruguje našem zračnom prostoru", rekao je u nedjelju vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell.

Dok je Peking izrazio neuobičajeno žaljenje zbog upada navodno meteorološkog balona, kritičari smatraju incident posljednjim primjerom drskog pokazivanja moći izvan svoje regije, gaženja uspostavljenih pravila među nacijama i još jednim dokazom agresivnog pokušaja širenja svog utjecaja i obavještajnih operacija diljem svijeta, kojem su cilj kompanije, sveučilišta, Amerikanci kineskog podrijetla, kao i tradicionalne mete.

"SAD je jasno stavio do znanja da je ovo neprihvatljivo zadiranje u američki suverenitet", rekao je američki ministar prometa Pete Buttigieg za CNN. Iako Kina ima mnoštvo špijunskih satelita koji prate SAD i obrnuto, odvažnost leta balona izazvala je bijes u Washingtonu. To zauzvrat prijeti oslobađanjem političkih, vojnih i diplomatskih snaga u obje nacije kojima se može kratkoročno upravljati, ali pokazuju koliko će biti teško spriječiti da ovo rastuće rivalstvo dosegne točku ključanja i izazove rat.

Sve dok balon nije zašao u američki zračni prostor, postojala je mala mogućnost da se diplomatske tenzije stišaju u razdoblju između prošlogodišnjeg trećeg mandata kineskog predsjednika Xi Jinpinga i sljedećih američkih predsjedničkih izbora. Ta je prilika sada možda propuštena.

Teška pitanja pred Bidenom

Posljedice krize stavljaju pred Bidena teška pitanja i neželjeno su skretanje pozornosti s govora o stanju unije u utorak, koji je praktički početak nove predizborne kampanje.

Republikanci su brzo označili Bidena kao bespomoćnog predsjednika kojeg Kina može lako zastrašiti i koji sporo brani američki teritorij. Kritičarima je lako iznijeti takve optužbe bez odgovornosti, ali istodobno će politički nemiri stvoriti nepovoljno okruženje za buduće američke politike čiji je cilj spriječiti sukob s Kinom.

Američka vojska mora objasniti zašto balon nije oboren prije nego što je zašao iznad kontinentalnog dijela SAD-a, a incident prijeti otvaranjem napetosti između Pentagona i Bijele kuće, koja je pod vatrom oko postupanja u incidentu, kao i rasprave oko toga što učiniti sljedeći put.

Sramotan kraj balona - koji je uništen projektilom iz američkog zrakoplova - također igra ulogu u nestabilnoj kineskoj politici. To predstavlja novu neugodnost za Xija, čije je učvršćivanje trećeg mandata bilo zasjenjeno neuspjelom borbom protiv pandemije covida-19, prosvjedima bez presedana protiv lockdowna i sada velikom krizom sa Sjedinjenim Američkim Državama. Postavlja se pitanje je li let bio namjeran čin provociranja SAD-a ili je bio pogreška. Ili su ratoborne kineske oružane snage nastojale osramotiti lidere nacije ili spriječiti pokušaje da se smanje tenzije sa SAD-om uoči Blinkenova posjeta?

Kritike na račun Bidena

Ova je epizoda podsjetnik da je vladajuća Komunistička partija Kine nemilosrdna i represivna te da je politika velikih uloga podjednako prevrtljiva u Pekingu i Washingtonu. Kao i u SAD-u, krhka politika američko-kineskih odnosa može dovesti do odluka koje uzrokuju eskalaciju.

Bidenova odluka da ne obara balon dok ne dođe do atlantske obale ponudila je laku priliku republikancima da ga obilježe kao slabića uoči sljedećih predsjedničkih izbora. "Kao i obično, kada je riječ o nacionalnoj obrani i vanjskoj politici, Bidenova administracija je isprva reagirala previše neodlučno, a zatim prekasno", rekao je McConnell.

Senator iz Floride Marco Rubio opisao je incident kao očit izazov američkoj moći i sugerirao da je Bidenova umjerena akcija potaknula pitanja hoće li se suprotstaviti snažnijim kineskim prijetnjama, na primjer oko demokratskog Tajvana.

"Poruka svijetu je da se može letjeti balonom iznad zračnog prostora Sjedinjenih Američkih Država, koje neće moći učiniti ništa da to zaustave", rekao je Rubio, potpredsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove.

Drugi republikanci, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, reagirali su nakon što balon nije odmah oboren, unatoč upozorenjima da bi njegova veličina mogla uzrokovati štetu ili ozlijediti nekoga na tlu. Senator iz Arkansasa Tom Cotton rekao je, na primjer, na Foxu da je "ono što je počelo kao špijunski balon postalo probni balon koji testira snagu i odlučnost predsjednika Bidena, a nažalost, predsjednik je pao na tom testu".

Napad Republikanaca

Republikanci su propustili primijetiti da su dužnosnici objavili kako se tijekom Trumpova mandata dogodilo nekoliko preleta balona iznad SAD-a. Tranzit navodnih špijunskih balona za vrijeme prethodne administracije otkriven je tek nakon što je Biden preuzeo dužnost.

Republikanci već dugo vide agresivan pristup kao političko oružje. Ali mnogi demokrati također vide Kinu kao rastuću prijetnju, koja će vjerojatno pokrenuti tvrdolinijaške politike i produbiti američko otuđenje.

I dok se Bidenova administracija suočila s kritikama jer nije ranije objavila prelet balona, ideja da je predsjednik pod kineskim utjecajem, opovrgnuta je politikom prema komunističkom divu koja je promijenila konfrontirajući stav koji je zauzeo Trump. Bivši predsjednik isprva se približio Xiju i pristao na neuspjeli trgovinski sporazum prije nego što se okrenuo protiv Pekinga kada je pandemija koja je krenula iz Kine zaprijetila njegovoj kandidaturi na predsjedničkim izborima.

Biden je produbio veze SAD-a s azijskim saveznicima kako bi se suprotstavili Kini - osiguravajući prošireni pristup bazama na Filipinima i postizanje sporazuma s Japanom o ofenzivnom kapacitetu američkih marinaca. Također je nastojao ojačati zapadni pristup i proizvodnju poluvodiča. Ako bilo koji strani autokrat vidi Bidena kao mekanog, sve što mora učiniti je analizirati više milijardi dolara vrijedan efektivni posredni rat koji američki predsjednik vodi protiv Rusije.

Ipak, političke posljedice i dalje će vjerojatno ometati Bidena, iako je teško zamisliti da će birači njegovo postupanje s Kinom - u izostanku neke buduće velike krize - smatrati odlučujućim čimbenikom 2024. Incident s balonom je neočekivani događaj, kao i kontroverza oko tajnosti potpredsjedničkih dokumenata pronađeni u njegovoj kući u Delawareu i bivšem uredu pa se to vjerojatno neće odraziti na Bidenov pokušaj da se usredotoči na snažan rast zapošljavanja i ekstremizam nove republikanske većine u Zastupničkom domu uoči njegove očekivane kandidature za drugi mandat.

Zastupnički dom Kongresa će nastojati dodatno osuditi njegove ovotjedne poteze mogućom rezolucijom kojom se osuđuje njegovo postupanje oko balona, što bi se moglo dogoditi prije govora o stanju nacije.

Politička oluja

Politička oluja mogla bi stvoriti uvjete u SAD-u koji će zakomplicirati napore da se spriječi opasno nazadovanje u kinesko-američkim odnosima, što je izvorna svrha Blinkenove misije. Ako Biden dodatno eskalira američku reakciju na incident, mogao bi izazvati bijesnu protureakciju u Pekingu koja će tenzije učiniti još gorima.

Uoči Blinkenova posjeta bilo je znakova da Xijeva vlada, opterećena problemima kod kuće, želi barem ublažiti tenzije, nadovezujući se na sastanak kineskog čelnika s Bidenom na Baliju prošle godine. Bilo je čak i nagađanja da bi putovanje moglo dovesti do najave još jednog sastanka na vrhu između dvojice čelnika.

Ali ako incident s balonom još više okrene američko javno mnijenje protiv Kine, američki predsjednik će imati još manje prostora za diplomaciju usmjerenu na usporavanje tempa prema sukobu.

Još jedna komplikacija je mogući posjet Tajvanu predsjedavajućeg Zastupničkog doma Kevina McCarthyja nakon prošlogodišnjeg posjeta njegove demokratske prethodnice Nancy Pelosi, koji se dogodio unatoč negodovanju Bijele kuće. Kina je žestoko reagirala na to putovanje pokretanjem velikih pomorskih vježbi u blizini Tajvana. Kina je već upozorila da bi takav posjet prekršio temeljno načelo "Jedne Kine" na kojem se temelje odnosi između Washingtona i Pekinga - iako SAD ne prihvaća takvo stajalište.

S obzirom na političku krizu u Washingtonu, McCarthy sada ima razlog više putovati u Taipei. McCarthy je upravo osnovao poseban odbor zbog, kako kaže, prijetnje od komunističke Kine. "Mislim da mi Kina ne može određivati kamo ću i kada putovati", rekao je McCarthy nakon sastanka s Bidenom prošlog tjedna.

Brojni presedani

Postoji i rizik da će kriza s balonom pogoršati već napete situacije u kojima američke i kineske snage dolaze u bliski kontakt, među ostalim iznad Južnog kineskog mora i oko Tajvana. Pogrešna komunikacija između kapetana brodova, na primjer, mogla bi pokrenuti daleko širu eskalaciju.

Zbog toga su stručnjaci koji zagovaraju mir bili užasnuti nedavnim memorandumom generala američkog zrakoplovstva Michaela Minihana, koji je upozorio da mu njegov "instinkt" govori da Amerika mora biti spremna za rat s Kinom u roku od dvije godine. Memorandum se ne podudara s procjenama SAD-a o mogućnostima Pekinga ili procjenama oko Tajvana, ali to je produbilo osjećaj da se sukob sprema i da je možda neizbježan.

Postoji mnogo presedana za katastrofalne trenutke u američko-kineskim odnosima koji su ipak ublaženi - što je svjedočanstvo o ekstremnoj ekonomskoj i humanitarnoj cijeni koju bi obje strane, ali i ostatak svijeta, platile u slučaju šireg sukoba.

Tijekom rata na Kosovu 1999. godine, primjerice, američke bombe pale su na kinesko veleposlanstvo u Beogradu. NATO je objavio kako je veleposlanstvo pogođeno slučajno, ali to je izazvalo erupciju bijesa u Kini. Netom nakon što je predsjednik George W. Bush preuzeo dužnost 2001. godine, američki nadzorni zrakoplov i kineski mlažnjak sudarili su se iznad Južnog kineskog mora. Kineski pilot je poginuo i bila je potrebna intenzivna diplomacija da se 11 dana kasnije oslobodi američka posada koja je morala hitno sletjeti na kineski otok.

Peking vjeruje da Amerika želi spriječiti razvoj Kine kao velike sile

Ti su se incidenti, međutim, dogodili u drugo vrijeme, kada je američka politika bila osmišljena da uvede Kinu u svjetsko gospodarstvo, kao konkurenta, ali ne i suparnika. Taj je proces propao nakon što je Kina zauzela nacionalistički zaokret pod Xijem i kako su njezina moć i ambicije rasle zapanjujućom brzinom.

Dva desetljeća kasnije, ciljevi Pekinga se u Washingtonu sve više smatraju nespojivima s američkim nadama o promicanju demokracije, međunarodnog sustava temeljenog na pravilima i vlastite moći na Pacifiku. Ali kada SAD govori o postavljanju zaštitnih ograda oko svog odnosa s Kinom i zaštiti vladavine prava koju podržava Zapad, Peking vjeruje da Amerika želi spriječiti razvoj Kine kao velike sile.

Kao što je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekao 31. siječnja: "Mi smo protiv definiranja cjelokupnih kinesko-američkih odnosa samo suparništvom i korištenja suparništva kao izgovora za obuzdavanje i potiskivanje drugih."