DARUVAR nam opet priča lijepe priče. Mali gradić u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji još je jednom predmetom kontroverzi, ovaj put na osnovi diskriminacije po nacionalnosti. Naime, Općinski sud u Daruvaru donio je prvostupanjsku presudu u slučaju tužbe Brane Šebe protiv dječjega vrtića "Vladimir Nazor".

Presuda nalaže dječjem vrtiću da Brani Šeba zbog diskriminacije pri zaposlenju isplati 206.856,32 kn. Ovo je možda čak i prva presuda ove vrste od uvođenja odredaba o zabrani diskriminacije u radno-pravno zakonodavstvo Republike Hrvatske. Kad još tome dodamo da se slučaj Brane Šebe odvio u gradu poznatom po diskriminaciji nacionalnih manjina, a o čijem smo gradonačelniku već pisali na Indexu, dobivamo jednu zanimljivu priču.

Naime, Brana Šeba Srpkinja je koja se doselila u Daruvar 1989. sa Zlatibora i tamo se udala, te ostala živjeti. Za vrijeme rata, a i neko vrijeme poslije njega, nije imala skoro nikakvih dodira sa Srbijom, pa čak nije išla ni posjetiti svoje roditelje. Unatoč tome naišla je na prilično veliku dozu diskriminacije pri zapošljavanju u vrtiću.

U dječjem vrtiću "Vladimir Nazor" radila je povremeno, na određeno radno vrijeme, do 1998. Te poslove dobivala je zato što vrtić nije imao kvalificirane radnike koji bi taj posao mogli obavljati. 1998. radila je u jaslicama vrtića, koje su se zatvorile, i nakon toga izgubila je posao, a na poslu je ostala radnica koji nema stručne kvalifikacije potrebne za posao, a koja je isto radila u jaslicama. Od 1998. do danas tužbe Brana Šeba uporno se javlja na natječaje za dobivanje posla i uporno posao ne dobiva, a ne dobiva ga zato što ju Katica Milek, ravnateljica vrtića, niti jednom ne predlaže na sjednici Upravnog vijeća. Jedini način da se dobije posao preko natječaja je da ravnateljica Upravnom vijeću predloži kandidata.

Bio je i jedan slučaj u kojemu je Brana Šeba, preko prijateljice, uspjela isposlovati da se na sjednici Upravnog vijeća predloži da se razmotri njena prijava na natječaj. Vijeće ju je prihvatilo na posao, ali je ravnateljica poništila natječaj.

Brana Šeba čak je i uspjela dobiti zaposlenje na tri mjeseca u 2001. godini, kao zamjena, ali i to je bilo zato što se za taj posao nije moglo naći nikoga drugog.

Ravnateljica ima i pomalo neobičan (ovo je velik eufemizam) strah od Srba. Naime, 1998. je Brana Šeba, dok je radila u vrtiću, za Dane kruha, manifestaciju koja se diljem Hrvatske obilježava u vrtićima i školama, prostoriju okitila ručnicima s narodnim vezom. Kad je sljedeći dan došla na posao, svi su ručnici bili maknuti. Kasnije je saznala da je ravnateljica maknula te ručnike, jer ju "podsjećaju na nešto srpsko". Ti ručnici s bilo čim srpskim nemaju apsolutno nikakve veze, osim u glavi ravnateljice vrtića.

Tirada ne prestaje ovdje. U vrtić "Vladimir Nazor" nakon Domovinskog rata u radni odnos nije primljena niti jedna osoba srpske nacionalnosti. Bilo je nekoliko natječaja za radna mjesta na koja su se javljali Srbi, koji posao nisu dobivali unatoč tome što su imali sve potrebne kvalifikacije. Jednom prilikom je čak umjesto Srpkinje koja se javila za mjesto tajnice primljen Hrvat, unatoč tome što je ona imala potrebne kvalifikacije, a on nije.

Jedna Hrvatica koja radi u vrtiću imala je problema zato što joj je muž Srbin, te je zbog toga bila pozvana na informativni razgovor kod ravnateljice, koja joj je prijetila otkazom, govoreći kako narušava ugled ustanove.

Ravnateljica je čak i pokrenula zahtjev za potpisivanje peticije protiv vraćanja na posao Branke Častek, odgajateljice srpske nacionalnosti koja je prije dobila otkaz ugovora o radu.

Usto, i Brana Šeba nam je rekla da se na suđenju jasno vidjelo da ravnateljica očigledno ima priličan animozitet prema Srbima. Što je samo potvrda utvrđenog sustava funkcioniranja dječjeg vrtića "Vladimir Nazor", vrtića koji provodi prilično očiglednu segregaciju po nacionalnoj osnovi.

Razlog zbog kojeg je Brana Šeba dobila sudsku parnicu leži u zakonu, pojasnila je odvjetnica Ines Bilandžić Arbutina. Naime, po zakonu, da bi se dobila presuda za diskriminaciju, tužitelj mora iznijeti vjerojatnost da je pri zapošljavanju diskriminiran zbog rase, spola, nacionalnosti. Na optuženom je da dokaže da to nije tako i da je razlog zbog kojeg je nekom odbio dati zaposlenje drukčiji. Vrtić "Vladimir Nazor" nije ponudio niti jedan razlog zbog kojeg nije zaposlio odgajateljicu, koja, osim što ima stručne kvalifikacije postrebne za posao, već godinama radi na vlastitom stučnom usavršavanju i za koju su svi suradnici imali samo pohvale.

Brana Šeba obraćala se gradonačelniku Zvonku Ceglediju, koji joj nikad nije odgovorio. Razgovarala je i s dogradonačelnikom, a poslala je i pismo Upravi za inspekcijske poslove i upravni nadzor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Od te je institucije dobila više nego zanimljiv odgovor.

Naime, ta Uprava kaže da je "pomno razmotrila njen slučaj", te da se iz slučaja "nikako ne može zaključivati o postojanju bilo kakve dikriminacije" samo zato što ona, "kao Čehinja", nije izabrana za radno mjesto. Zaista je divno kad čovjek zna da se u slučaju diskriminacije može obratiti nadležnim tijelima koja će pomno promotriti vaš slučaj i zaključiti da pripadate drugom narodu. Vrlo pomno, nema šta.

Usto, ovo se događa u gradu čiji je gradonačelnik prošle godine bio pod paljbom nakon što je izjavio sljedeće: "Za naglasiti je da je u gradu Daruvaru postojao i veliki postotak srpske nacionalne manjine, ili tada konstitutivnog naroda, koji se sada smanjio, vjerujem svima nama na zadovoljstvo". Na zadovoljstvo, zaista. Još kad se ti Srbi ne bi javljali na natječaje, bilo bi kao u raju. Grad Daruvar, inače, vlasnik je vrtića "Vladimir Nazor".

Antun Furian, predsjednik Vijeća za koordinaciju nacionalnih manjina kaže vezano za slučaj Brane Šebe: "Ovo zapravo svjedoči o tome kako grad radi protiv manjina." Spominje tužbu koju je protiv grada Ustavnom sudu podnijelo Vijeće češke nacionalne manjine. Naime, to vijeće je podnijelo zahtjev za uvođenje dvojezičnih natpisa, na što imaju pravo, a što je gradonačelnik odbio napraviti.

Mato Peić, novinar o čijem smo slučaju nedavno pisali na Indexu, kaže da gradonačenik godinama radi na gašenju prava manjina u gradu koji ni nema druge mogućnosti nego biti multietničan.

Dakle, Daruvaru uz cenzuru novinara sad možemo pripisati i nacionalnu diskriminaciju, a, ako je suditi po razgovorima koje smo proveli s mladim ljudima u gradu, priča ne staje ovdje.

Slučaj Brane Šebe sada čeka rješavanje žalbe na drugostupanjskom sudu, koje njena odvjetnica očekuje za tri do šest mjeseci. Vidjet ćemo što će isplivati u međuvremenu.

Jovan Dragišić
Autor fotografije: istva, HRFOTO