NAKON što je u sklopu sankcija stopirano odobrenje za ruski plinovod Sjeverni tok 2, porasle su cijene plina u Europi. A ovoga tjedna došlo je i do rasta cijene nafte.

S obzirom da četvrtina europske nafte dolazi iz Rusije, zajedno s gotovo polovicom njezinog plina, postoji zabrinutost da bi Rusija mogla ograničiti isporuke kao odmazdu za uvedene sankcije.

Rusija isporučuje oko 40% prirodnog plina u EU. Većina drugog dijela plina dolazi iz Norveške i Alžira. Rusija šalje plin u Europu kroz nekoliko glavnih plinovoda; kao što su Sjeverni tok 1, Yamal-Europe i Družba, piše BBC.

Nakon što je Njemačka odlučila uskratiti odobrenje za Sjeverni tok 2, ruske vlasti su upozorile da će cijena plina u Europi dramatično porasti. Tako se i dogodilo, cijene plina u Europskoj uniji su od ponedjeljka porasle za više od 40%.

Situacija s naftom

Rusija je najveći trgovinski partner Europske unije po pitanju nafte. Velika Britanija se manje oslanja na rusku naftu te većinu nafte uvozi iz Norveške i SAD-a.

Očekuje se da će europske zemlje nakon invazije na Ukrajinu smanjiti uvoz nafte iz Rusije, što će vjerojatno dodatno povećati cijene. Skuplja nafta znači više cijene benzina, kao i povećane proizvodne troškove, što dovodi do viših cijena mnogih drugih dobara.

Cijene nafte skočile su danas na više od 100 dolara po barelu prvi put od 2014. godine.

Zalihe plina u Europi

Skladištenje plina diljem Europe znatno je ispod desetogodišnjeg prosjeka, s razinama koje su trenutačno na oko 30% skladišnog kapaciteta. Međutim, skladištenje je i inače smanjeno u ovo doba godine, prije nego što se poveća tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci.

Skladište plina u Velikoj Britaniji trenutačno je na oko 85%, ali ona ima mnogo manje skladišnih kapaciteta od većine europskih zemalja.

Tijekom pandemije došlo je do pada potražnje za plinom jer je pala gospodarska proizvodnja. Zbog toga su se iscrpile zalihe plina u Europi, što je pak rezultiralo povećanjem cijena. No, postoji još nekoliko faktora koji su utjecali na situaciju s plinom u Europi, poput hladnog vremena i rastuće potražnje za plinom drugdje u svijetu.

Europa se natječe s drugim zemljama

Gospodarski oporavak nakon pandemije koronavirusa doveo je do povećanja industrijske proizvodnje, povećavajući potražnju za energijom. Europa se zbog toga sada suočava s povećanom konkurencijom na tržištu potražnje plina.

Posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do naglog porasta potražnje za plinom u regijama poput Azije i Bliskog istoka, što je negativno utjecalo na tržište prirodnog plina (LNG), koji čini oko četvrtinu europskog uvoza.

Kada je potražnja za LNG-om velika, zalihe se obično preusmjeravaju u Aziju kako bi se iskoristio porast cijena. Osim toga, Rusija je počela izvoziti plin u Kinu, a u lipnju je otvorila tvornicu za preradu plina na istoku zemlje, za koju se predviđa da će postati jedna od najvećih na svijetu.