Korona je ubrzala put Hrvatske prema začelju EU
DRŽAVNI zavod za statistiku je objavio procjenu pada BDP-a u drugom kvartalu 2020., a rezultati su zabrinjavajući. Prema prvoj procjeni, koja će još biti revidirana, pad BDP-a iznosi 15,1% što je veći pad od prosjeka EU i najveći pad među zemljama tzv. Nove Europe.
Dugo godina traje udaljavanje Hrvatske od zemalja kao što su Češka, Poljska, Slovačka, Estonija itd. pa je Hrvatska već sada druga najnerazvijenija država EU, od koje je gora samo Bugarska. A Bugarska je u drugom kvartalu 2020. imala pad BDP-a od 8,2%, što je puno manje od Hrvatskih 15,1%.
Bugarska će biti bogatija od Hrvatske prije nego se to predviđalo
Hrvatski dugogodišnji marš prema mjestu najnerazvijenije države EU je tako naglo ubrzan i Bugarska će biti bogatija od Hrvatske puno prije nego što su to predviđale prognoze prijašnjih godina. Direktni razlog je kriza uzrokovana koronavirusom, tj. reakcije država EU na širenje virusa, a indirektni razlog je višedesetljetna ekonomska paradigma koju Hrvatska slijedi.
Ta paradigma se oslanja na dvije ključne komponente, iskorištavanje rentne pozicije koju Hrvatskoj omogućuje turizam i upornim nastojanjem da se zadrži status-quo te da se stvari što manje mijenjaju, često braneći tu poziciju velikim frazama kao što su „stabilnost“, „očuvanje radnih mjesta“, „zaštita nacionalnih interesa“, „socijalna pravednost“ i sl. Te fraze se nisu koristile u njihovom pravom kontekstu, nego samo kao opravdanja za očuvanje klijentelističkih struktura, neefikasnog državnog birokratskog aparata, zaštite pojedinih interesnih skupina, odbijanje promjena koje bi uvele Hrvatsku u 21. stoljeće, nerad i korupciju.
"Turizam nije ureg koji sprječava razvoj Hrvatske"
Unatoč brojnim medijskim natpisima zadnjih godina, turizam nije uteg koji sprječava razvoj Hrvatske. Dapače, bez njega bi Hrvatska bila na puno nižoj razini razvoja. Iluzija je misliti da bi Hrvatska bez turizma postala država s kvalitetnim makroekonomskim politikama koje nisu oslonjene na zadržavanje trenutnog stanja koje, postavljeno na trulim temeljima, nužno propada. Eventualno se može tvrditi da je turizam umanjivao ozbiljnost problema lošeg vođenja nacionalnog gospodarstva i omogućavao svim vlastima da lakše odbijaju napraviti korjenite reforme koje su države Nove Europe, koje su nas odavno pretekle po razvoju, napravile još 90-ih i prvih godina 21. stoljeća. Točno je i da turizam ima određene negativne efekte u smislu negativnih eksternalija, ali isto se može tvrditi za svaku industriju, pogotovu onakvu kakva se u Hrvatskoj smatra „pravom industrijom“, a to su veliki tvornički pogoni u kojima radnici u plavim kutama ispod velikih tvorničkih dimnjaka proizvode dobra niske dodane vrijednosti. Točno je i to da turizam određeni dio radne snage usmjerava prema rentnoj poziciji, gdje žive primarno od iznajmljivanja apartmana nekoliko mjeseci u godini, a ostatak godine rade malo ili nikako, zbog čega je stopa radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj jedna od najnižih u EU. Taj problem je posebno izražen i zbog toga što je turizam u Hrvatskoj izrazito sezonalan, tj. većina aktivnosti se odvija u par mjeseci godišnje, što onemogućava ostatku ekonomije da iskoristi turizam kao polugu za brži razvoj.
Ali činjenica je i da je turizam jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu, koja kontinuirano raste već desetljećima sa samo par godina blagog usporavanja, kao što je bio slučaj 2009. netom nakon svjetske financijske krize. Turizam čini i velik dio prihoda državnog i lokalnih proračuna te mnogih građana te time podiže osobnu i državnu potrošnju, što direktno podiže BDP. Određeni crowding out efekt turizma postoji, u smislu da donekle istiskuje ostale gospodarske djelatnosti, ali njegovi pozitivni efekti na nacionalnu ekonomiju su daleko veći. Naravno, uvjet je da se ti pozitivni efekti iskoriste za razvoj ostalih dijelova gospodarstva, što u državi gdje turizam većinom traje par mjeseci godišnje (velika sezonalnost) i oslanja se na divlju apartmanizaciju, a ne na modernu hotelijersku djelatnost, nije slučaj. Tako je turizam kao jak razvojni adut Hrvatske ostao slabo iskorišten te se na njega gleda kao na dodatne novce koji se u zemlju slijevaju svako ljeto. Eventualno su se ti dodatni novci iskorištavali za razne subvencije, spašavanja, neproduktivne infrastrukturne projekte, kupnju socijalnog mira i rast državnog aparata. Ali svakom kurvinom piru dođe kraj pa se tako ove godine dogodila svjetska pandemija koja je dobrim dijelom uništila turizam i time prekinula parazitiranje Hrvatske na rentnoj poziciji.
"Čeka nas monumentalan pad prihoda"
Pad prihoda državnog proračuna u 2020. će biti monumentalan, ne samo zbog propasti sezone nego i zbog drugih razloga kao što su opći pad gospodarske aktivnosti, pad osobne potrošnje, veće stope nezaposlenosti, a lako je moguće da će se dogoditi povratak mnogih Hrvata koji su prošlih godina iselili u inozemstvo, koji su ostali u posla u zemljama EU, jer kriza je svuda te će strana radna snaga biti prva koju će se otpuštati. Nastat će veliki pritisak na državni proračun i povećavanje rashodovne strane proračuna, sve po starim modelima subvencija, spašavanja, jamstava i umjetnog održavanja zaposlenosti zapošljavanjima u državnom sektoru. Sve već viđeno, kako u „normalnim“ vremenima tako i u vrijeme prošle krize. Razne interesne skupine će tražiti zaštitu od države, a to će samo produžiti krizu i smanjiti buduće stope oporavka gospodarstva, baš kao i nakon prošle krize.
Političarima je teško othrvati se tim zahtjevima jer je njihova primarna motivacija reizbor u sabor, vladu i druge državne institucije. Unatoč uvriježenom mišljenju, reforme i smanjenja državnih rashoda nisu uvijek put u gubitak izbora. Bar tako pokazuju podaci iz država koje su provodile takve politike tijekom zadnje krize. Ali to puno ovisi o percepciji građana, koju s političarima sukreiraju mediji, intelektualci i razne udruge građana. Stoga pitanje nije samo postoji li politička volja da Hrvatska prvi put u trideset godina promijeni svoju ekonomsku paradigmu koja je do sada vodila prema začelju EU prema razvoju nego i postoji li u društvu kritična masa koja će podržati takve promjene. Ako se pokaže da ne postoji, Hrvatska će nastaviti istim putem kao i do sada, koji je utjecajem korone dodatno ubrzan, putem do zadnjeg mjesta u EU po razvijenosti, iza država kao što su Rumunjska i Bugarska.
"Hrvati vole tražiti krivce za probleme koje su sami stvorili pa ovaj put neće biti drugačije"
Iluzorno je očekivati da će građani RH odjednom shvatiti da njihovo grčevito držanje za stare zablude nije efikasan put prema gospodarskom razvoju i rastu standarda. Ako je suditi prema ekonomsko-ideološkim pogledima tzv. „trećih puteva“, može se samo očekivati da će se tražiti intenziviranje dosadašnjih politika. Spašavanja državnih gubitaša će odjednom profunkcionirati ako im se pokloni nekoliko puta više novaca, poljoprivreda će se oporaviti ako dobije dodatne milijarde subvencija, državna uprava će postati efikasnija ako zaposlimo još više ljudi, plaće i zaposlenost će narasti ako još više oporezujemo rad, zdravstveni sustav će postati održiv ako podignemo doprinose iz plaća, investitori će navaliti ako izgradimo još gospodarskih zona, po mogućnosti u svakom selu, dodatni porezi će smanjiti javni dug...a najvažnije od svega je da će sve što do sada nije funkcioniralo naglo profunkcionirati ako stavimo prave ljude, tj. „moje“ ljude; to je način na koji razmišlja prosječni pripadnik „alternative“ u Hrvatskoj.
Hrvati vole tražiti krivce za probleme koje su sami stvorili pa ovaj put neće biti drugačije. Političari su naučili jako dobro iskoristiti pa to koriste da bi prikrili vlastitu nesposobnost i prikrili korupciju. Kriv će biti turizam, covid-19, uvoz, „neoliberalizam“, Crkva, Srbi, stranci, EU...standardni repertoar krivaca s pokojom inovacijom, a sve da bi se prikrila jednostavna činjenica; Hrvati imaju upravo onakvu državu kakvu žele. Dosadašnji razvojni put Hrvatske je podržan nastojanjima njenih građana na izborima, na prosvjedima, njihovim ponašanjem i njihovim stavovima. A taj razvojni put vodi direktno na mjesto najmanje razvijene države EU. Covid-19 je samo ubrzao taj put.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati