STANOVNICI Transnistrije, separatističke regije Moldavije koju podržava Moskva, ne osjećaju se sigurno. Zato su brojni odlučili otići. Prošlog tjedna je niz eksplozija pogodio vladine zgrade u Transnistriji, no za to nitko nije preuzeo odgovornost.

Moldavski novinar, 24-godišnji Paša koji živi u glavnom gradu odcijepljene regije Tiraspolu, kaže da su eksplozije za njega bile znak da ode. Za Guardian je ispričao da je postojala šansa da će biti još napada i da nije htio čekati pa saznati gdje će se ponovo dogoditi eksplozije. Kaže da se ne osjeća sigurno.

Sve su veće glasine da će ljudi u regiji biti mobilizirani da se bore uz rusku vojsku preko granice u Ukrajini. Zato su Paša, njegova majka i novinar Maksim spakirali svoje stvari i otišli kod rodbine u glavni grad Moldavije Kišinjev. Dok se oni nadaju povratku kući, njihovi prijatelji koji su također napustili Transnistriju već su pobjegli u Poljsku, Češku i Tursku.

Strah od uvlačenja u sukob

Transnistrija ima populaciju od 470.000 ljudi te se ondje govori pretežno ruski jezik. Regija se 1992. odvojila od Sovjetskog Saveza, a niti jedna zemlja, čak ni Rusija, nije ju priznala. Sada se mnogi ondje boje da bi eksplozije od prošlog tjedna mogle najaviti rat. 

U ponedjeljak su vladine zgrade u Tiraspolu pogođene nečim što djeluje poput protuoklopne granate. Idućih dana eksplozije su pogodile radijski toranj koji je emitirao program na ruskom jeziku, a lokalne vlasti tvrdile su i da je nešto eksplodiralo u blizini ruskog skladišta streljiva.

Separatističke vlasti u Tiraspolu za incidente su okrivile ukrajinske špijune. Kijev je optužio Rusiju da je pokrenula napade kako bi dodatno destabilizirala regiju, dok ih je Moskva osudila kao "čin terora". U međuvremenu, moldavska predsjednica Maia Sandu krivca za eksplozije vidi u suparničkim frakcijama u Transnistriji.

Zbog neizvjesnosti, raste zabrinutost da bi Moldavija mogla biti uvučena u rusko-ukrajinski sukob. Moskva je dugo koristila Transnistriju kao pregovaračku monetu u svojim nastojanjima da utječe na Moldaviju. Regija još uvijek ima 1500 ruskih vojnika, kao i 20.000 tona streljiva pohranjenih u Cobasni, najvećem skladištu streljiva u istočnoj Europi. 

Izvori iz moldavske vlade kažu da bi, ako skladište eksplodira, to moglo rezultirati eksplozijom 10 puta većom od one u Bejrutu 2020.

Mogućnost vala emigracija

Separatističke vlasti Transnistrije šute o ratu u Ukrajini. Moldavska novinarka Alina Radu kaže da su čelnici regije oprezni. "Oni ne navijaju za rat, ali ni ne kritiziraju rusku agresiju", rekla je za Guardian.  Analitičari u Kišinjevu upozoravaju da ruske sigurnosne i propagandne mreže šire dezinformacije.

U nedavnom izvješću britanskog vojnog instituta Royal United Services navodi se da je ruska sigurnosna agencija FSB imala za cilj "destabilizirati Moldaviju kako bi vezala ukrajinske snage na južnoj granici ne bi li se suprotstavila sve većim proeuropskim osjećajima u zemlji i pokazala Zapadu da podrška Ukrajini riskira posljedice i za Balkan".

Moldavija, sa samo 2.5 milijuna stanovnika, već je imala masovno iseljavanje. Novinarka Radu kaže da će biti još više štete po pitanju iseljavanja. "Bojim se da bi napetost mogla izazvati još jedan štetan val emigracije", rekla je.

Unatoč slabom gospodarstvu, Moldavija je već primila oko 95.000 ljudi koji su bježali od rata u Ukrajini. Događaji od proteklog tjedna natjerali su izbjeglice da ponovo razmisle o bijegu.  "Ako rat dođe u Transnistriju, vjerojatno ću otići u Njemačku", rekla je 35-godišnja Ukrajinka koja je u ožujku pobjegla iz Mariupolja.