JEDNA studentica s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirala je na temu Biblije. Naslov diplomskog rada glasi "Osvrt na tehničke materijale u Bibliji".

>>Diplomski sa strojarstva: Biblija je veličanstven povijesni zapis

Strojarstvo je znanstvena disciplina

Prema definiciji iz Hrvatske enciklopedije, strojarstvo je stručna djelatnost i znanstvena disciplina koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i eksploataciju energetskih, radnih i alatnih strojeva i sl., a teorijska načela strojarstva temelje se na znanstvenim disciplinama matematike, mehanike, termodinamike, mehanike fluida te inženjerstvu materijala.

Otkud Biblija u priči? Prema hrvatskoj interpretaciji znanosti, i to je moguće. Tako magistrica strojarstva u uvodu, osim zahvale profesorima, obitelji i prijateljima, zahvaljuje i Bogu:

"A najviše hvala dragome Bogu koji me jedini može istinski razumjeti. Hvala na svim darovima koje sam primila i raspakirala, pa čak i onim koje još nisam otvorila, ali život tek kreće, biti će vremena.

Hvala na svemu što si mi stavio na put i što sam prošla jer me to učinilo boljom, snažnijom i odlučnijom osobom. Veselim se svemu što me iščekuje u budućnosti jer znam da život s Tobom je zabavniji i lakši. Spremna krenuti u nove pustolovine!"

"Nije dokazano da je Biblija lažna"

U redu, zahvala Bogu u ovakvom stilu možda i jest neobična, ali zahvala kao takva nije glavni problem, može čovjek zahvaljivati kome god želi; problem je što na fakultetu strojarstva prolazi izjednačavanje Biblije i znanosti.

"Biblija je veličanstven povijesni zapis koji se savršeno podudara s znanstvenim otkrićima. Koliko god se pokušavalo diskreditirati Bibliju kroz znanost, ništa nije dokazalo da je lažna. Skeptici su ili uveliko u krivu ili su samo opovrgli unaprijed stvorena pogrešna uvjerenja o tome što Biblija doista predstavlja", piše u navedenom diplomskom radu.

Evo još dva neobična citata iz tog rada:

"U Bibliji se 15 puta spominje sumpor i uvijek je njegovo spominjanje povezano s Božjom presudom, podzemljem i smrću:

'Jahve zapljušti s neba na Sodomu i Gomoru sumpornim ognjem...' (Post 19,24) [1].

'A onog dana kad Lot iziđe iz Sodome, zapljušti s neba oganj i sumpor i sve uništi.' (Lk 17,29) [1].

'Živi su oboje bačeni u ognjeno jezero što gori sumporom.' (Otk 19,20)", piše u radu ove studentice.

"Što god goferovo drvo bilo, očito je dobro obavilo svoju ulogu i spasilo Nou, njegovu obitelj i sve drugo što je bilo u arci", piše još u radu.

Mentorica je Vera Rede, koja je bila na listi Željke Markić

I kako ovakav rad može proći na Fakultetu strojarstva i brodogradnje? Mentorica studentici za ovaj rad bila je dr. sc. Vera Rede. Nju smo telefonski kontaktirali te nam je nakon što smo se predstavili samo rekla da nema vremena za razgovor.

Vera Rede, inače članica Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine "Prsten", bila je i kandidatkinja stranke U ime obitelji Željke Markić, što očito objašnjava kako je moguće da se ova tema uopće može obrađivati na takvom fakultetu. Natjecala se na parlamentarnim izborima 2015. godine u VII. izbornoj jedinici, a skupila je 57 preferencijalnih glasova.

Osim što smo kontaktirali Rede, zatražili smo i očitovanje od samog FSB-a, ali nismo dobili odgovor. Pitali smo ih i tko je bio u komisiji koja je odobrila ovaj rad. Odgovor smo dobili od Sveučilišta u Zagrebu, no oni su nas uputili na FSB, kao i na Pravilnik o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Pravilnik o sveučilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju FSB-a.

Ministarstvo: Sveučilišta sama utvrđuju pravila studiranja

Obratili smo se i Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Naveli su da je odredbom članka 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisana autonomija sveučilišta i akademska samouprava na visokim učilištima koja omogućuje visokim učilištima u Republici Hrvatskoj da samostalno utvrđuju pravila studiranja.

Govorili su više o tehničkim detaljima i što ta autonomija obuhvaća. Dodali su da sastavnice sveučilišta detaljnije propisuju postupak prijave, izrade i obrane završnih i diplomskih radova svojim internim aktima, a u ovom slučaju radi se o Pravilniku o završnim i diplomskim radovima te završnim i diplomskim ispitima Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Uputili su nas na članke ovih Pravilnika te, između ostalog, navode da su za održavanje završnih i diplomskih ispita zadužena sljedeća povjerenstva: Središnje povjerenstvo za diplomske i završne ispite, Povjerenstva za završne radove, odnosno Povjerenstva za diplomske radove studija ili smjerova u suradnji s Referadom za završne i diplomske ispite.

Ovako ide postupak prijave diplomskog rada

"Odredbama članka 9. Pravilnika propisano je da student temeljem prethodne suglasnosti potencijalnog mentora predaje molbu za zadavanje diplomskog zadatka. Molba se predaje u Referadu za završne i diplomske ispite.

Mentor u zadatku za diplomski rad, na propisanom obrascu, zadaje naslov zadatka s kratkim opisom teme i očekivanim rezultatima rada. Tekst diplomskog zadatka razmatra Povjerenstvo za diplomske radove studija ili smjerova i po potrebi zahtijeva od mentora ispravak teksta diplomskog zadatka. Diplomski zadatak supotpisuje predsjednik Povjerenstva.

Kroz postupak izrade diplomskog rada studenta vodi njegov mentor i održava s njim redovite konzultacije. Za izradu diplomskog rada student koristi predložak s uputama koji propisuje nužne sadržaje, uobičajen izgled i druge upute vezane za pisanje diplomskog rada i polaganje diplomskog ispita.

Zaključno, Pravilnikom je jasno propisan postupak prijave i izrade diplomskog rada i odgovornost za pojedine faze procesa", navodi se.

Dodali su kako bi mentor i Povjerenstvo za diplomske radove Fakulteta strojarstva i brodogradnje trebali odgovoriti na pitanje o vezi između teme rada i sadržaja rada sa samim diplomskim studijem strojarstva.

"Imajući u vidu utjecaj Biblije na kulturu u najširem smislu, kao i na civilizaciju zapadnog europskog kruga, razlozi za poučavanje sadržaja iz Biblije na hrvatskim sveučilištima svakako postoje i takvi su sadržaji dio studijskih programa iz područja filozofije, teologije, povijesti, književnosti, likovne i glazbene umjetnosti, tradicijske kulture i dr.", naveli su.

Index je nazvao i predsjednicu Središnjeg povjerenstva za diplomske i završne ispite dr. sc. Biserku Runje. Na broj koji smo pronašli na stranicama FSB-a nitko se nije javio.

Vučetić za Index: Fundamentalizam je opasan, on uništava slobodu

Ovu temu za Index je prokomentirao filozof i teolog Marko Vučetić.

"Crkva samu sebe predstavlja kao zajednicu vjernika, a vjernici su oni, makar kada je riječ o kršćanima, koji vjeruju u istinitost svjedočanstva Kristovih prvih učenika, odnosno apostola. Paradoks vjere je da je ona vremenita i zapravo nebitna, kako vjerniku, tako i nevjerniku.

Vjernik vjeruje samo dok je u vremenu, nevjernik uopće ne vjeruje. Ako bog jest, u vječnosti vjera ne može opstati, naprosto je nema, baš kao što nema ni nade, jedino čega u vječnosti ima je ljubav. Ako, pak, boga nema, vjernici sada žive grčeviti paradoks vječnosti – vjerujući u boga oni već u vremenu ostaju bez boga, ljubavi i vječnosti.

Njihova egzistencija je uzaludna. Takvi vjernici uzaludnog života i nepostojećeg boga prelaze u stanje fundamentalizma, oni žele sukladno postulatima vjere oblikovati svu ovozemaljsku stvarnost – od međuljudskih odnosa, preko korpusa znanstvenih istina, do političkog i društvenog života.

Fundamentalisti su ratnici iza kojih ostaju leševi i nesloboda. Vjera nije opasna, ona je osobna i duboka intimna stvarnost. Fundamentalizam je opasan, on uništava slobodu i različitost", rekao je.

"Mi smo nesretna država koja se nije u stanju nositi sa slobodom"

Dotaknuo se pitanja sekularizacije.

"U demokratskom društvu, a to znači u društvu koje je sve nas u Hrvatskoj zaobišlo, vrijedi princip sekularizacije. Sekularizacija je iznimno bitna jer sprječava neku državu i društvo da potonu u potpunu neslobodu identifikacije s religijskim institucijama i religijskim sadržajima. Kada se za Hrvatsku kaže da je katolička ili kršćanska država, ne kaže se ništa drugo nego da države zapravo nema.

Država koja se identificira s religijskim sadržajima mjesto je kažnjavanja slobode i različitosti. Naša država je, kako bi to rekli studenti sakramentalnog strojarstva, sazdana od dva materijala: nesreće i buncanja.

Mi smo nesretna država koja se nije u stanju nositi sa slobodom, mi buncamo o slobodi u tolikoj mjeri da smo joj odjenuli vojničku uniformu i objesili joj krunicu oko vrata.

Za građane ne postoji veća nesreća od te da vlastiti život provedu u slavljenju onih koji su im navodno dali slobodu, a to su uvijek neki vojnici, kao i u strahu od boga na nebesima kojemu treba širom otvoriti sva vrata u državi kako bi taj pohlepni bog namirio svoju požudu prema novcu i svoje gađenje prema kritičkom i kreativnom umu", dodaje.

"Crkva zna što radi, iznimno je zainteresirana za obrazovni sustav"

Ističe kako se Vatikanskim ugovorima zadovoljava požuda Crkve prema novcu i osigurava joj se, ulaskom u obrazovni sustav, da temeljito radi na tome da se vjerom prosuđuju znanstvene istine.

"Ovim ugovorima su zadovoljene dvije pohlepe: jedna je crkvena, a druga je ona koja pripada našim političarima. Crkvena pohlepa je dobila još jednu državu na razini kolonije, dok je pohlepa domaćih političara dobila jamstvo da će Crkva hrvatskim građanima posredovati moral stada, a stado ne propituje, ono se poslušno predaje.

Crkva zna što radi, iznimno je zainteresirana za obrazovni sustav, želi preuzeti tzv. odgoj djece kako bi metodom dresure proizvodila Hrvate i katolike. Nacionalističkim mitom dresirani smo da budemo Hrvati, dok smo fundamentalističkim mitom dresirani da svi pravi Hrvati moraju biti katolici.

Kada se usvoje ove dvije lekcije nacionalističko-fundamentalističke dresure, jasno je da se dresirano hrvatstvo i katoličanstvo demonstrira upisivanjem djece na školski vjeronauk. Ovo se događa u mnogim predškolskim ustanovama i u svim osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama.

Cilj je da se formiraju ljudi koji će ući u trajno stanje kognitivne disonance, odnosno da za svaku bitnu, razumski provjerljivu informaciju, pronađu alternativnu i jaču vjersku istinu te da, u konačnici, konflikt prevladaju davanjem prednosti vjerskom tumačenju.

Ovo se dogodilo i u spornom slučaju diplomskog rada iz strojarstva - strojarstvo je stavljeno u funkciju proslave boga. Isti mehanizam kognitivne disonance nalazi se u podlozi epidemije priziva savjesti", navodi.

"Tuđman je u predsjedničku prisegu ubacio boga kao da dolazi na čelo Vatikana"

"Priziv savjesti je zapravo priznanje da netko, uglavnom zbog religijskih razloga, nije u stanju probleme sagledavati i rješavati onako kako to zahtijeva struka. Priziv savjesti je, ako je savjest vjerski oblikovana, pobjeda vjernika nad stručnjakom ili poraz stručnjaka pred vjernikom. Sljedeći korak je daleko opasniji, a to je da se vjerski sadržaji potpuno izmiješaju sa stručnim i znanstvenim sadržajima.

Biblija tada postaje temeljnom literaturom za studij strojarstva, medicine, ekonomije, kineziologije, arhitekture... Uzmimo u obzir da sadašnje stanje nije konačno, ono je tek početno stanje onoga prema čemu idemo. U budućnosti će nam ovakvi stručnjaci projektirati kuće, i to sve na slavu božju, liječit će nas da budemo slike božje itd. Ne karikiram, samo naglašavam stvarnost u kojoj se već nalazimo", objašnjava.

Navodi kako vjernici mogu studirati, ali ne vjerom.

"Tuđman je u predsjedničku prisegu ubacio boga kao da dolazi na čelo Vatikana, Boras je rektorski program predstavio kao da brani doktorsku tezu iz biblijskih znanosti, te je sasvim logično da u ovakvim zadanostima biblijsko-božanski element uđe i u diplomski rad na studiju strojarstva. Tko želi vjerovati, ne upisuje studij, nego jednostavno vjeruje. Ovo, naravno, ne znači da vjernici ne mogu studirati. Mogu, ali ne vjerom.

Ako netko želi studirati i pisati o bogu i Bibliji, može i to, ali ne vjerom. Postoje mnogi studiji koji se bave bogom i Biblijom, ali ne postoji nijedan studij kojim bi se trebali baviti bog i Biblija. To pripada vjeri. Država ne postoji zbog boga.

U sekularnoj državi su, uvjetno rečeno, bogovi svi građani. Sveučilišta ne postoje da bi se bog proslavio, nego da bi se svijet razumio, objasnio i kreirao ljudskim snagama. No kakvi su građani, takva će biti i država, kakva je država, takav će biti i obrazovni sustav te, konačno, kakvi su vjernici, takvi su i bogovi", istaknuo je Vučetić.