NA POVRŠINI Sunca se pojavila još jedna ogromna "rupa" koja bi do petka prema Zemlji mogla lansirati snažne i brze solarne vjetrove. Radi se o koronalnoj šupljini, području gdje je korona tamnija, hladnija i ima manju gustoću plazme. Ta je šupljina često izvor jakih solarnih vjetrova, pojave koja odnosi čestice sa Sunca i zasipa druga nebeska tijela u Sunčevom sustavu, među ostalim i naš planet.

Ti vjetrovi mogu naštetiti satelitima, ali i kreirati nevjerojatne blistave aurore, što je spektakl kojem se mnogi vesele. Ovo je druga koronalna šupljina koja se manifestirala na Suncu u posljednjih nekoliko dana. Taman kada se prva šupljina počela okretati od nas, pojavila se nova. Prijašnja je imala 30 puta veći promjer od Zemlje, dok je ova nešto manja – veličine između 18 i 20 Zemljinih promjera.  

Što nam slijedi? 

Koronalne šupljine su prilično česta pojava, ali se obično formiraju na polarnim krajevima Sunca, odakle šibaju vjetrove u dalek svemir. No, kako se naša zvijezda približava solarnom maksimumu, povećava se vjerojatnost da će se pojaviti u blizini Sunčevog ekvatora. Solarni ciklusi imaju ogroman utjecaj na Sunčev sustav, a stručnjaci smatraju da su vjerojatno povezani sa solarnim magnetskim poljem.

Otprilike svakih 11 godina Sunčevi magnetski polovi se okreću, sjeverni postaje južni i obrnuto. Ta situacija se podudara s onim što je poznato kao solarni maksimum, kada Sunce izbacuje najviše baklji i koronalne mase (CME) te ima najviše pjega. 

Nakon toga dolazi razdoblje smirivanja aktivnosti, a poslije opet kreće razdoblje solarnog maksimuma. Sada je naša zvijezda upravo u toj fazi, 25. otkako smo počeli bilježiti. "Budući da se šupljina formirala na ekvatoru, gotovo ćemo sigurno kroz par dana na Zemlji zabilježiti brzi solarni vjetar", rekao je za Business Insider fizičar Mathew Owens sa Sveučilišta Reading.  

Razlika između sunčevih pjega i koronalnih šupljina 

Koronalne šupljine na neki način nalikuju sunčevim pjegama. Oba fenomena su zapravo tamnija i hladnija područja od ostatka sunčevog diska. Za razliku od koronarnih šupljina, sunčeve pjege su područja u kojima je solarno magnetsko polje izuzetno jako, a magnetske linije iskrivljene.  

Koronalne šupljine imaju slobodnije magnetske linije koje su otvorene te se ne uvijaju natrag prema Suncu, omogućujući solarnom vjetru da velikim brzinama (većim od 800 kilometara u sekundi) slobodno zapuše u svemirska prostranstva. 

"Ova koronalna šupljina nema neki posebno fascinantan oblik. No zanimljiva je zbog svog položaja. Pretpostavljam da će između petka navečer i subote ujutro Zemlju pogoditi solarni vjetar. Ako će biti orijentirana prema jugu, veća je vjerojatnost da ćemo imati priliku promatrati nebeski spektakl, ali još uvijek ne znamo kako će se stvari razvijati", kazao je fizičar Daniel Verscharen sa sveučilišta University College London. 

Hoće li se ponoviti spektakl od prošloga tjedna? 

Kada su prošloga tjedna noćno nebo obasjale izuzetno blistave aurore, koje su na nekim mjestima sezale mnogo bliže ekvatoru nego inače, koronalna šupljina je bila okrenuta prema Zemlji, što je stvorilo veliku geomagnetsku oluju te je pojačan efekt aurore.

U slučaju ove nove šupljine mala je vjerojatnost da ćemo vidjeti iste fascinantne fenomene kao i prošloga puta, što je s jedne strane loša vijest za ljubitelje polarne svjetlosti, ali dobra za satelite, infrastrukturu i radiokomunikaciju.