PROČELNIK Zavoda za neurokirurgiju u KB-u Dubrava prof. Darko Chudy i njegov tim zaslužni su za to što se Hrvatska lansirala u svjetski vrh neurokirurgije.

"Mladi dio ekipe na neurokirurgiji najzaslužniji je što je Zavod za neurokirurgiju objavio 19 radova s međunarodnom recenzijom tijekom 2020. i 2021. godine. Isto tako, zahvaljujući njima i cijelom timu u KB-u Dubrava dobili smo jedan prestižan projekt Zaklade za znanost. Projekt je nešto čime se mi jedinstveno u svijetu bavimo, a radi se o poremećajima svijesti", kazao je Chudy za HRT.

"Prizivamo svjesno stanje kod ljudi koji su u vegetativnom stanju"

"Iznos koji smo dobili je nekoliko milijuna kuna i njime pokrivamo troškove liječenja, testiranja i dijagnostike, kao i troškove diseminacije znanja", rekao je i dodao kako je svega šest medicinskih, odnosno zdravstvenih ustanova dobilo takav projekt Zaklade za znanost.

Osim toga, tim je dobio priliku da proučava ima li njihova ideja duboke mozgovne stimulacije poremećaja svijesti kod pacijenata u vegetativnom stanju uspjeha i o čemu taj uspjeh ovisi.

Chudy ističe kako se svijest kao takva vrlo teško definira.

"Znanstvenici diljem svijeta proučavaju što je to svijest, kako je ona nastala i razlikuje li se naša ljudska svijest bitno od životinjske svijesti ili neke svijesti druge vrste. Mi se bavimo prizivanjem, odnosno stvaranjem svjesnog stanja kod pacijenata koji su u vegetativnom stanju nakon ishemije nastale nakon aresta, odnosno prestanka rada srca ili nakon teških prometnih nesreća – sve su to pacijenti koji su kandidati za našu metodu", objašnjava Chudy.

U Zagreb dolaze i pacijenti iz inozemstva

Dodao je da su rezultati već vidljivi iako je uspjeh za sada tek 10 posto. Svi dosadašnji rezultati objavljeni su u spomenutih 19 međunarodno priznatih znanstvenih radova, koji su rađeni u suradnji sa Strojarskim fakultetom.

Kaže kako sve više dolaze pacijenti iz inozemstva u Zavod za neurokirurgiju KB-a Dubrava kako bi se liječili – najviše dubokom mozgovnom stimulacijom.

"Uspjeli smo stvoriti priču u svijetu zahvaljujući tim znanstvenim radovima. Imali smo pacijenta iz Njemačke kojem je njemačko zdravstveno osiguranje u potpunosti platilo liječenje kod nas u Hrvatskoj", kaže.

"Ljudi se pozivaju na domoljublje, a rade suprotno"

Što se tiče covid-pandemije, napominje kako su svi neurokirurzi i specijalizanti neurokirurgije KB-a Dubrava sudjelovali u zbrinjavanju covid-pacijenata.

"To je jedinstveno u Zagrebu, ako sam bio dovoljno jasan. Dali su sve od sebe i nastojali da u drugim bolnicama specijalizanti ne zaostaju za neurokirurškim – nakon rada u covid-centru odlazili su u druge neurokirurške ustanove gdje su asistirali, pomagali i željeli napredovati u vještinama. Neurokirurgija se mora njegovati, oni su to radili", ističe.

Kad se radi o smrtnosti od covida, Hrvatska je među najgorima u Europskoj uniji – do sada je preminulo čak 13 tisuća građana.

"To ide paralelno s neprocijepljenošću stanovništva. Osobno me to zabrinjava – gledam ljude koji se pozivaju na domoljublje, a rade nešto što je sasvim suprotno", smatra.

Duge liste čekanja

Dodaje i kako biti dugotrajno pod covidom znači i dugotrajno biti pod hipoksijom – nedostatkom kisika.

"Najosjetljivije stanice na nedostatak kisika u našem tijelu su stanice središnjeg živčanog sustava, odnosno stanice čeonog režnja. Ovo je slično kao kad gledamo pacijente nakon zračenja. Tada dolazi do poremećaja kognitivnih funkcija i pamćenja odnosno zapamćivanja – to se isto dešava i kod covida. Ti ljudi su stalno u pomanjkanju kisika prema mozgu", objašnjava.

Liste čekanja u ovo vrijeme pandemije, napominje Chudy, poprilično su duge.

"Ako je diskus hernija u pitanju, čeka se po 2 mjeseca, što je loše jer to je 2 mjeseca u bolovima. Nastojimo rješavati pacijente koji imaju tumore u roku od 2-3 tjedna iako se tumor mozga može vrlo brzo zakomplicirati i dekompenzirati", kaže i zaključuje kako mjesta za napredak uvijek ima.