ŠVEDSKI Zavod za javno zdravstvo objavio je jučer kako bi većina ili sve epidemiološke mjere mogle biti ukinute 9. veljače, pod uvjetom da se trenutno stanje u bolničkom sustavu ne pogorša.

Iako Švedska već tjednima gotovo svakodnevno bilježi rekordan broj zaraženih koronavirusom - u utorak je bio 46.671, najviše u jednom danu od početka pandemije - broj pacijenata na intenzivnom liječenju i broj smrtnih slučajeva od covida-19 stabilni su i relativno niski, pa se očekuje da će Švedska krenuti putem svojih skandinavskih susjeda.

Danci ukidaju mjere 1. veljače

Danska premijerka Mette Fredriksen u srijedu je najavila kako će njena zemlja 1. veljače ukinuti sve epidemiološke mjere unatoč tome što je omikronski val i dalje u punom zamahu. Danska je, naime, u utorak također imala 46.000 zaraženih i najveću dvotjednu incidenciju zaraze u Europi (8851 na 100.000 stanovnika), a u bolnicama je rekordnih 918 pacijenata s covidom-19.

Norvežani kažu: Bolje se zaraziti u takvoj situaciji nego kasnije

Norveška je otišla i korak dalje. Osim što je najavila popuštanje mjera i ograničenja sljedeći tjedan, ravnateljica norveškog Zavoda za javno zdravstvo Camilla Stoltenberg izjavila je kako procjenjuje da će se do ljeta koronavirusom zaraziti oko četiri milijuna građana od ukupne populacije od 5.3 milijuna.

"U Norveškoj imamo veliki postotak stanovnika koji su nedavno primili treću dozu i stoga su dobro zaštićeni od bolesti i hospitalizacije. Bolje se zaraziti u takvoj situaciji nego kasnije, kad učinak cjepiva malo opadne", rekla je ravnateljica Stoltenberg za norveški dnevni list Dagbladet.

Vrhunac se očekuje tijekom veljače

Sve tri skandinavske zemlje očekuju da će vrhunac zaraze biti dosegnut tijekom veljače, ali smatraju da ni neke opsežne i stroge epidemiološke mjere više ne mogu obuzdati najezdu omikron soja, a pritom bi bitno narušile osobne slobode i prava građana.

Norveški Zavod za javno zdravstvo dodaje kako bi se u nekim budućim pandemijama društvo trebalo vratiti normalnoj svakodnevici što je prije moguće i epidemijom upravljati preporukama, a ne zakonima i propisima.

Tamo je stopa cijepljenja trećom dozom kao u Hrvatskoj drugom dozom

Sve ukazuje da će skandinavski pristup pandemiji u sljedećim mjesecima ovisiti isključivo o stanju bolničkog sustava. Treba reći da, za razliku od Hrvatske, sve tri skandinavske zemlje imaju visoku stopu cijepljenja. Danska je s dvije doze cijepila 81 posto ukupne populacije, Švedska 74 posto, a Norveška 73 posto.

Sve tri zemlje do ponedjeljka bi mogle dosegnuti 50-postotnu stopu cijepljenja odrasle populacije trećom dozom. Hrvatska je dosad drugom dozom cijepila tek oko 56 posto ukupne populacije.

Za usporedbu, Švedska trenutno primjenjuje oko 500.000 doza cjepiva tjedno i namjerava održati taj tempo u sljedećim mjesecima, dok je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj u posljednjih tjedan dana obavljeno tek oko 72.000 cijepljenja.

Koristi cijepljenja

Koristi cijepljenja vidljive su i iz raznih statistika: primjerice, u trećem tjednu ove godine čak 58 posto pacijenata s covidom-19 na intenzivnom liječenju u Švedskoj činili su necijepljeni (iako ih je u ukupnoj populaciji jedva 15 posto), a među 256.000 zaraženih u tom tjednu necijepljenih je bilo 29 posto. 

Među 125 preminulih švedskih građana od covida-19 u trećem tjednu 2022. godine, gotovo 40 posto čine necijepljeni, koji k tome umiru prosječno 10 godina mlađi od cijepljenih.

Ipak, unatoč nedvojbenim prednostima cijepljenja u pandemiji koronavirusa, švedski Zavod za javno zdravstvo naglasio je kako zasad ne preporučuje cijepljenje djece od 5 do 11 godina protiv covida-19, osim ako su osjetljiva na plućne infekcije.

Smatra se, naime, da je medicinska korist cijepljenja u toj dobi vrlo mala, a nije etično cijepiti djecu da bi se zaštitili odrasli.