U NEDJELJU je ruska klizna bomba uništila visoku zgradu u sjeveroistočnoj Ukrajini, usmrtivši 94-godišnju ženu i ranivši desetke drugih.

Navođena bojeva glava od 165 kg, koja je vjerojatno lansirana stotinama milja daleko u Rusiji, raznijela je prozore peterokatnice u Harkivu dok je plamen razorio niz katova.

Udar je bio najnoviji zračni napad ruskih snaga u Ukrajini - u kojem je od veljače 2022. na isti način ubijeno otprilike 5000 civila.

Zelenski želi gađati ciljeve u Rusiji oružjem Zapada

Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, jedino realno rješenje za okončanje ove smrti i razaranja je korištenje zapadnih projektila dugog dometa za gađanje vojnih lokacija duboko u Rusiji - za što se zalagao više mjeseci.

"Jedini način da se suprotstavimo ovom teroru je kroz sustavno rješenje - sposobnost dugog dometa za uništavanje ruskog vojnog zrakoplovstva u njegovim bazama", rekao je u nedjelju.

Ako bi Washington dao Kijevu zeleno svjetlo za korištenje oružja, unatoč upozorenju Vladimira Putina na rat, koje bi ruske ciljeve Ukrajina mogla pogoditi? 

Koje ciljeve bi Ukrajina mogla pogoditi korištenjem raketa dugog dometa?

The Independent piše koji bi to ciljevi u Rusiji bili, iako javni popis ciljeva - bilo onih koje je zatražila Ukrajina ili odobrio SAD ili Britanija - neće biti objavljen iz operativnih razloga.

Međutim, američki think tank Institut za proučavanje rata prošlog je mjeseca identificirao "ne manje od 245 poznatih ruskih vojnih i paravojnih lokacija" unutar dometa od 190 milja ATACMS-a koji isporučuje SAD. Ako se postavi blizu ukrajinskih linija fronte, oružje dugog dometa koje isporučuje Zapad moglo bi potencijalno staviti ogromne dijelove ruskog teritorija u zonu pucanja.

Neki od tih ciljeva projektila dugog dometa uključuju:

• Vojnu zračnu baza Lipetsk;
• Zračnu bazu Shatalovo u Smolenskoj oblasti;
• Vojni aerodrom Milerovo u Rostovskoj oblasti;
• Vojni aerodrom Yeysk u Krasnodarskom kraju;
• Logistički i zapovjedni centri u Rostovu na Donu, koji je bio središnji stožer ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu;
• Zračnu bazu Primorsko-Akhtarsk u Krasnodarskom kraju, koju Rusija redovito koristi za lansiranje dronova tipa Shahed na Ukrajinu;
• Pomorsku bazu Novorosijsk, gdje je veći dio ruske crnomorske flote premješten nakon niza razornih napada Ukrajine na svoju primarnu bazu kod okupiranog Krima

Kada bi Zapad mogao ukinuti ograničenja?

Britanija je isporučila Ukrajini rakete Storm Shadow, koje imaju domet od oko 155 milja, ali ih ne može koristiti za gađanje ključnih ciljeva unutar Rusije.

U međuvremenu, SAD je Ukrajini dostavio verziju ATACMS-a s najvećim dometom, balističkog projektila koji može putovati 190 milja.

No, Zapad je i dalje neodlučan oko dopuštanja ispaljivanja projektila dugog dometa na Rusiju zbog straha da bi Moskva mogla odgovoriti postavljanjem hipersoničnog nuklearnog oružja. Prošlog je tjedna američki predsjednik Joe Biden rekao da "razrađuje" kako ukinuti ograničenja na upotrebu tehnologije u Ukrajini.

Međutim, čini se da je odluka odgođena nakon što je gospodin Putin upozorio da će NATO biti u izravnom sukobu s Rusijom ako Kijev dobije zeleno svjetlo.