POČELO je mirovnim potezom koji nitko nije želio, a završilo eksperimentalnim raketnim napadom toliko rijetkim da je Moskva dala 30-minutno upozorenje Washingtonu.

Proteklih sedam dana iz temelja je promijenilo rat u Ukrajini, i to vrtoglavom brzinom pred inauguraciju Donalda Trumpa u siječnju - zapadne sile značajno su pojačale ukrajinski vojni arsenal, dok je Kremlj izdao dosad najglasnije prijetnje nuklearnim napadom.

Putinova "crvena linija"

U nedjelju je Bijela kuća ovlastila Ukrajinu da ispaljuje dalekometne rakete koje im je isporučila na ciljeve unutar Rusije. Nakon što je odluka procurila u medije Ukrajina je ispalila salvu projektila ATACMS na rusku regiju Brjansk. Kremlj je izvijestio da je ispaljeno šest projektila, od kojih je pet presretnuto, dok su anonimni američki izvori tvrdili da je riječ o osam projektila, od kojih su dva presretnuta.

Bez obzira na detalje, ovo je bio prijelomni trenutak: prvi put američki projektili pogodili su rusko tlo tijekom ovog rata. U srijedu je Ukrajina lansirala britanske projektile Storm Shadow na ciljeve u ruskoj regiji Kursk, gdje su ukrajinske snage zauzele otprilike 600 četvornih kilometara ruskog teritorija.

Kasnije tijekom tjedna, Biden je Ukrajini odobrio upotrebu protupješačkih mina - jednostavnog, kontroverznog, ali vrlo učinkovitog oružja koje je ključno za ukrajinsku obranu na istočnoj bojišnici. S tri brze odluke u nekoliko dramatičnih dana, Zapad je svijetu dao do znanja da njegova podrška Ukrajini neće nestati.

Razgovor o miru koji je razbjesnio Zapad

Prije samo sedam dana bijes je izazvao neočekivani razgovor o miru. Njemački kancelar Olaf Scholz je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina, čime je prekinuo dvogodišnju izolaciju Kremlja.

Scholz je time pokušao pridobiti naklonost proruski orijentiranih birača u istočnoj Njemačkoj uoči općih izbora, a razgovor je opravdao tvrdnjom da bi, ako će Trump pregovarati s Moskvom, Europa trebala učiniti isto. Ukrajina i Poljska su javno izrazile ljutnju, a Francuska i Velika Britanija su tiho negodovale.

Rusija podiže nuklearne uloge

Ako su ukrajinski zapadni saveznici ovaj tjedan podigli ulog, isto je učinila i Moskva. U utorak, na 1000. dan rata, Putin je proveo promjene u ruskoj nuklearnoj doktrini, snižavajući prag za korištenje nuklearnog oružja. Nova doktrina navodi da će se napad nenuklearne države, ako ga podupire nuklearna sila, smatrati zajedničkim napadom na Rusiju.

Kremlj je potom otišao korak dalje lansiranjem novog tipa projektila Orešnik na ukrajinski grad Dnjipro. Putin je tvrdio da se projektil kreće deset puta brže od brzine zvuka te da "ne postoje načini za njegovo presretanje".

Većina promatrača slaže se da je ovaj napad bio upozorenje: Rusija bi, ako odluči, mogla upotrijebiti novi projektil za isporuku nuklearnog oružja. Takva bi prijetnja nekada izazvala ozbiljnu zabrinutost na Zapadu. Ali danas ne toliko.

Od početka sukoba prije gotovo tri godine Putin je više puta postavljao nuklearne "crvene linije", koje je Zapad opetovano prelazio. Čini se da su mnogi postali naviknuti na rusko "zveckanje nuklearnim oružjem", piše BBC.

Zašto se onda zapadni čelnici osjećaju spremni riskirati s ruskim nuklearnim prijetnjama? Zbog Kine. Peking je postao ključni partner Moskve u ublažavanju učinka sankcija koje su nametnuli SAD i druge zemlje. Zapad vjeruje da bi Kina s užasom reagirala na korištenje nuklearnog oružja, što bi odvratilo Putina od ostvarenja njegovih prijetnji.

Globalni sukob?

U rijetkom televizijskom obraćanju u četvrtak navečer, ruski predsjednik upozorio je da je rat "poprimio elemente globalnog karaktera". Tu je procjenu ponovio poljski premijer Donald Tusk, koji je rekao: "Prijetnja je ozbiljna i stvarna."

SAD i Velika Britanija sada su, više nego ikad, uključeni u sukob, dok je angažman sjevernokorejskih vojnika na ruskoj strani uveo još jednu nuklearnu silu u rat.

Sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un izjavio je u četvrtak da "nikada prije prijetnja nuklearnim ratom nije bila veća", okrivljujući SAD za njihovu "agresivnu i neprijateljsku" politiku prema Pjongjangu.

Biden odlazi, Trump dolazi

Zašto se sve ovo događa sada? Najvjerojatniji razlog je skori dolazak novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji će službeno preuzeti dužnost 20. siječnja. Tijekom predizborne kampanje Trump je obećao okončati rat unutar "24 sata".

Ljudi iz njegova tima, poput novoizabranog potpredsjednika J.D.-ja Vancea, nagovijestili su da će to značiti kompromise za Ukrajinu, vjerojatno u obliku odricanja od teritorija u Donbasu i na Krimu. To je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, čije odluke ovog tjedna upućuju na želju da pruži što više pomoći Ukrajini prije Trumpova dolaska.

No neki su optimističniji u pogledu ukrajinskih izgleda s Trumpom na vlasti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Kijev želio okončati rat "diplomatskim sredstvima" do 2025. godine.

Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je za BBC: "Predsjednik Trump nesumnjivo će biti vođen jednim ciljem, da projicira svoju snagu, svoje vodstvo... i pokaže da je sposoban riješiti probleme koje njegov prethodnik nije uspio riješiti."

Ovaj tjedan možda nije početak nekontrolirane eskalacije rata - već početak borbe za jaču pregovaračku poziciju u mogućim budućim pregovorima o njegovu okončanju.