Većina stanovnika europskih gradova udiše opasno zagađen zrak
KVALITETA zraka u europskim gradovima poboljšana je u proteklih 20 godina, a posebno u 2020. godini zbog pandemije koronavirusa, ali razina zagađenja još ugrožava zdravlje većine njihovih stanovnika, upozorila je Europska agencija za okoliš (EEA).
Zagađeni zrak najveća je prijetnja u okolišu za zdravlje ljudi i fine čestice izazvale su 2019. godine čak 307 tisuća smrtnih slučajeva u Europskoj uniji, iako je ta brojka manja za tri posto nego 2005. godine, utvrdila je EEA.
Oko 97 posto urbanog stanovništva u EU bilo je 2019. godine izloženo višoj razini finih čestica u zraku no što Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u smjernicama, a njih 94 posto bilo je izloženo višoj razini dušičnog oksida.
Zagađeni zrak uzrokuje smrtonosne bolesti
Izloženost zagađenom zraku povezana je s rakom pluća, kardiovaskularnim bolestima i astmom, napominje Reuters. Provizorni podaci za 2020. godinu još nisu u potpunosti provjereni, a pokazuju kakvo-takvo poboljšanje, vjerojatno zbog vremenskih prilika i mjera zatvaranja u pandemiji koje su privremeno ograničile industrijske aktivnosti i promet, utvrdila je EEA.
U svim zemljama Europske unije, ali i u drugim europskim zemljama, uključujući Tursku i Kosovo, 95 posto stanica za praćenje kvalitete zraka registriralo je 2019. višu koncentraciju finih čestica no što preporučuju smjernice WHO-a. U 2020. godini opasno visoku koncentraciju zabilježilo je njih 92 posto. Dušikov dioksid zabilježilo je u pretpandemijskoj 2019. godini 79 posto stanica, a prošle godine 71 posto.
Najvišu razinu dušikovog dioksida imaju Njemačka i Luksemburg
Izvori su finih čestica promet i industrija, a u središnjoj i istočnoj Europi povezane su i s izgaranjem krutog goriva koje se koristi za grijanje domova. Bosna, Turska, Poljska i Bugarska spadaju među zemlje s najvišom razinom tih čestica, utvrdila je europska agencija. Najvišu razinu dušikovog dioksida, čiji je glavni izvor cestovni promet, bilježile su pak Njemačka i Luksemburg.
EEA u izvješću ističe i veliku razliku između WHO-ovih limita, koji su ove godine postroženi, nakon revizije znanstvenih dokaza o utjecaju zagađenog zraka na zdravlje ljudi, i osjetno blažih limita u EU.
Samo jedan posto stanica za praćenje kvalitete zraka registriralo je u 2020. godini višu razinu finih čestica i dušikovog dioksida no što WHO preporučuje u smjernicama. Bruxelles je najavio izmjenu standarda kvalitete zraka u 2022. godini kako bi ih uskladio s onima WHO-a, napominje Reuters.