SAD INTENZIVNO pokušava zabraniti TikTok, ali, kako se radi o demokratskoj državi s više grana vlasti koje se međusobno kontroliraju, to nije baš jednostavno provesti. Ipak, Senat je izglasao zakon kojim se traži ili potpuna zabrana te društvene mreže ili prodaja, i to s velikom većinom glasova.

79 senatora glasalo je za zakon, a 18 protiv. Nekoliko dana prije zakon je izglasan i u Predstavničkom domu Kongresa, također s velikom većinom glasova (360 za, 58 protiv). To još ne znači da je TikTok zabranjen, nego da matična kompanija ima rok od devet mjeseci da ga proda ili slijedi potpuno gašenje.

SAD nije jedini koji je zabranio TikTok

Vlasnik društvene mreže TikTok je kineska kompanija ByteDance, a u tome se krije i primarni razlog zbog kojeg ga SAD želi zabraniti. Političari i sigurnosne službe SAD-a smatraju da Kina iskorištava tu društvenu mrežu/aplikaciju za špijuniranje, zbog čega je već 2022. zabranjena njena upotreba na svim uređajima koje izdaje federalna vlast SAD-a.

SAD nije jedini, TikTok je na službenim uređajima zabranilo nekoliko zemalja: EU, Australija, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Tajvan itd. Države su se većinom odlučile na taj korak nakon upozorenja nacionalnih tajnih službi da se aplikacija može koristiti za špijuniranje državnih službenika i dužnosnika.

Nepal, Indija, Indonezija i Afganistan su uveli potpune zabrane, ne samo na uređajima zaposlenika državnih tijela nego u cijeloj državi.

Kineska kompanija koja je vlasnik TikToka je već najavila tužbu zbog zabrane, pozivajući se na prvi amandman Ustava SAD-a koji kaže da Kongres ne smije donositi zakone koji ograničavaju slobodu govora ili tiska (medija).

Trump je sam htio zabraniti TikTok, iako je danas protiv toga

Iako mnogi kritiziraju predsjednika Bidena i Demokratsku stranku zbog zabrane, ona je izglasana i u Senatu i Predstavničkom domu Kongresa s dvopartijskom podrškom obje stranke, republikanaca i demokrata.

Uostalom, Trump je još 2020. pokušao zabraniti TikTok predsjedničkom uredbom, zaobilazeći glasanje u Senatu i Kongresu. Sud ga je blokirao u tome, a sada je postao protivnik zakona o blokiranju te društvene mreže/aplikacije.

U vremenu između Trumpovog pokušaja zabrane i trenutne zabrane, neke su kompanije izrazile želju da bi kupile TikTok od kineskog ByteDancea, ali su odbijene. Kupnju su predložili Microsoft i Oracle.

Kina nezadovoljna odlukom SAD-a

Očekivano, najava zabrane TikToka je u Kini dočekana s bijesom. Glasnogovornik ministarstva trgovine He Yadong je izjavio da će Kina poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu svojih legitimnih prava i interesa.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova je otišao toliko daleko da je zabranu nazvao banditskom. "Kada netko vidi dobru stvar koju ima druga osoba i pokuša je uzeti za sebe, to je potpuno razbojnička logika", izjavio je.

Direktor TikToka Shou Zi Chew je upozorio da će zabrana značiti gubitak milijardi dolara malim kompanijama i kreatorima sadržaja, s procjenom da će dovesti u opasnost 300 tisuća radnih mjesta u SAD-u.

Kreatori sadržaja na toj društvenoj mreži su također revoltirani, jer je za brojne to jedini izvor prihoda. Najuspješniji zarađuju između 100 tisuća i 200 tisuća dolara po objavi, a njihove usluge koriste brojne kompanije za promoviranje svojih proizvoda.

Sve društvene mreže iz SAD-a su u Kini odavno zabranjene 

Kritike Kine prema SAD-u su možda osnovane, ali su licemjerne. Zapravo je Kina država s najvećom cenzurom interneta, društvenih mreža i aplikacija na svijetu. U tome je "bolja" od država poput Irana, Turkmenistana, Bjelorusije, Pakistana i Kube, ako je vjerovati istraživanjima brojnih udruga i konzultantskih kompanija.

Lista internetskih stranica, aplikacija i društvenih mreža koje su potpuno ili djelomično zabranjene u Kini je poduža.

Od društvenih mreža su zabranjeni Facebook, X (nekadašnji Twitter), Instagram, Snapchat, Pinterest, LinkedIn i mnogi drugi. Ironično, TikTok je zabranjen u samoj Kini, a umjesto njega postoji zamjenska društvena mreža Douyin.

Zabranjeni su i internetski pretraživači Google, Yahoo i Duck Duck Go. Platforme za dijeljenje videa poput YouTubea i Vimea su zabranjene, kao i aplikacije za slanje poruka WhatsApp, Telegram, Viber i Messenger.

Od medija je zabranjen pristup za Reuters, New York Times, Financial Times, Wall Street Journal, The Economist, Bloomberg, Wikileaks, LeMonde, The South China Morning Post, The Washington Post itd.

Velika cenzura na internetu u Kini, zbog toga se blokiraju strani mediji, aplikacije i društvene mreže

Za većinu zabranjenih aplikacija, društvenih mreža i internetskih stranica postoji kineska verzija, na kojoj su automatski uključena ograničenja i blokiranja za spominjanje određenih događaja, vijesti i mišljenja koja Komunistička partija Kine smatra nepoželjnima, kao što su oružjem ugušeni prosvjedi na Tiananmen trgu.

Alati ne samo da aktivno brišu tekstove koji spominju zabranjene događaje nego automatski blokiraju određene izraze, fraze pa čak i fotografije koje nisu autentične, ali mogu podsjećati na stvari koje se ne smije spominjati.

Državni cenzori idu toliko daleko da to prelazi u paranoju. 2023. je cenzurirana fotografija dvije trkačice s preponama kako se grle, a samo zbog toga što su brojevi na njihovim dresovima prilikom zagrljaja izgledali kao broj 64.

Na 64 se gleda kao podsjetnik na prosvjede i masakr na Tiananmen trgu. 4. lipnja 1989. Komunistička partija Kine na prosvjednike je poslala tenkove, kada je nastala poznata fotografija čovjeka koji stoji ispred tenkovske kolone i blokira prolaz prema trgu.

U Kini se koristi format datuma u kojem se prvo navodi godina, zatim mjesec pa dan. To daje 1989-6-4, mjesec i dan zajednički daju broj 64, pa se taj broj masovno cenzurira s kineskih društvenih mreža i medija.

Državna televizijska kuća CCTV prvotno je objavila fotografiju na Weibu, kineskoj društvenoj mreži sličnoj X-u (bivšem Twitteru), ali ju je oko sat vremena kasnije uklonila.

Kina je svoj internet ogradila "velikim zidom"

U Kini postoji tzv. Veliki vatrozid Kine (eng. Great Firewall of China), što je sustav zakona, zabrana, kontrola, tehnologija i institucija kojima se u Kini blokira pristup određenim stranicama na internetu, zabranjuje instalacija i upotreba aplikacija te društvenih mreža, blokira pristup medijima i općenito cenzuriraju informacije, simboli, fotografije i spominjanja zabranjenih pojmova i događaja.

Kao što je inače slučaj kod opravdavanja cenzura, Komunistička partija Kine sve pravda nacionalnim interesom, zaštitom građana, obranom časti i interesa države, zaštitom društvenog reda i harmonije, sprječavanjem širenja nemoralnih aktivnosti poput pornografije, kockanja, nasilja itd.

Prava namjena je zapravo dvojna. Prvi cilj je da se spriječi širenje informacija i stavova koji bi mogli naštetiti moći Komunističke partije Kine, kao što je ranije spomenuti prosvjed na Tiananmen trgu, prilikom kojeg je partija poslala vojsku i tenkove na prosvjednike, uglavnom studente.

Drugi cilj je zaštita domaćih kompanija od inozemne konkurencije. Izbacivanje stranih kompanija je omogućilo domaćima da razviju alternative, pa tako umjesto Facebooka u Kini postoji Qzone, umjesto WhatsAppa postoji WeChat, Tancent Video umjesto YouTubea itd. Te kompanije su jedne od najvećih u Kini, i u potpunom su dosluhu s vlastima.

Kini više ne prolaze stvari koje su joj se nekada opraštale

Rat preko društvenih mreža između SAD-a i Kine nije tek počeo. Zapravo ga je Kina objavila odavno, zabranama svih društvenih mreža sa Zapada, blokiranjem medija i aplikacija te općenito podizanjem Velikog vatrozida Kine.

Zabrana TikToka je samo dio većeg ekonomskog rata između SAD-a i Kine. Situacija je komplicirana jer SAD treba Kinu zbog jeftinih proizvoda, a Kina SAD kao najveće tržište za izvoz. Puno je faktora u igri i sigurno obavještajne službe na obje strane imaju ulogu u tome.

Industrijska špijunaža i nepoštovanje intelektualnog vlasništva u Kini nije novost, kao ni činjenica da obilno subvencionira vlastite industrije, dok ograničava pristup stranim kompanijama na svoje tržište. To je bila istina i prije pet, deset i petnaest godina.

Samo što se to Kini prije dopuštalo bez protumjera. Zadnjih godina Kina sve više vodi ekspanzionističku politiku po pitanju Tajvana i u Južnom kineskom moru, širi utjecaj po Africi i Bliskom istoku te potpomaže Rusiju u njenom napadu na Ukrajinu, pa joj se više ne opraštaju stvari koje su ne toliko davno prolazile.