Foto: Hina

ODBIJANJE Predstečajne nagodbe za Hotel Živogošće, a prihvaćanje Predstečajne nagodbe za tvrtku Dalekovod, pokazuje koliko je zakon Slavka Linića "rastezljiv" pojam pa su u jednom slučaju pojedine odrednice glavni argument za prihvaćanje pogodbe, a u drugom su snažni argument za odbijanje iste.

Naime, sudac Mislav Kolakušić donio je odluku o odbijanju Predstečajne nagodbe za Dalekovod, a u obrazloženju njegove presude stajalo je da se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge vjerovnike.

Kod Hotela Živogošće koje je Ivica Todorić  odnosno Todorićeva tvrtka KHA dva d.o.o trebala postati većinski vlasnik upravo po ovoj tezi srušena je Predstečajna nagodba. Predstečajna nagodba odbijena jer je "protivna javnom moralu društva", a zaključak je "da se ovom predstečajnom nagodbom ne ostvaruje cilj predstečajne nagodbe, a to je da se vjerovnicima ne omogućuju povoljniji uvjeti namirenja njihovih potraživanja, od onih koje vjerovnici imali da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak".

Tako je kod Dalekovoda zaključeno da se isključivo financijske institucije kao vjerovnici namiruju iz iznosa dobivenog prodajom udjela u društvu Dalekovod Proffesio te da samo financijskim institucijama i povezanim društvima dužnika, dužni isplaćuje ugovornu kaznu u iznosu od 6 posto godišnje. Kolakušić je smatrao da je to protivno ustavu, odnosno teza o jednakosti svih pred zakonom. Kolakušićeva teza je odbijena, rješenje ukinuto, a Dalekovod je dobio svoju Predstečajnu nagodbu.

Vjerovnici se odrekli 70 posto potraživanja

Kod Hotela Živogošće sud je utvrdio da su se vjerovnici odrekli 70 posto potraživanja, dok bi, zbog vrijedne imovine taj postotak bio daleko veći, a prema procjeni Suda, čak i 100 posto potraživanja u slučaju da je bio stečaj.

Kako smo napisali, Predstečajna za Živogošće je zaustavljena, a za Dalekovod nije.

No, nije to jedina podudarnost Živogošća i Dalekovoda, odnosno nije jedini primjer kako Zakon u jednom slučaju funkcionira, a u drugom ne.

Argument za rušenje predstečajna nagodbe za Živogošće je i kako bi se i na koji način povećao temeljni kapital i to  izdavanjem 2.166.000 novih dionica, nominalne vrijednosti 10 kuna svaka, koje bi bile uplaćene u novcu, u iznosi od 21,6 milijuna kuna, a isključivo pravo upisa novih dionica, prema sklopljenoj predstečajnoj nagodbi imala bi Todorićeva tvrtka KHA dva d.o.o. Time bi Todorićeva tvrtka postala vlasnik 87,73 posto dionica, dok bi svi dosadašnji dioničari ukupno spali na 12,26 posto dionica. Tako bi Todorić za 21,6 milijuna kuna postao vlasnik sedam puta više dionica nego svi postojeći dioničari zajedno.
 
"Sud je ocijenio da bi time najveću štetu imala država, jer gubi većinski paket dionica a time i većinski udjel u imovini tvrtke", stoji u odluci suda o rušenju Predstečajne nagodbe za Živogošće.

Isti modeli, drugačiji ishod

Istovjetan slučaj dogodio se kod Dalekovoda, no ondje je Predstečajna nagodba na koncu prihvaćena.

U slučaju Dalekovoda povećan je temeljni kapital ulozima u pravu, unosom tražbina do iznosa od 9,2 milijuna kuna izdavanjem 921 tisuće novih dionica nominalne vrijednosti od 10 kuna po cijeni od 100 kuna za jednu dionicu uz "isključenje prava prvenstva postojećih dioničara". Također predstečajna Dalekovoda podrazumijeva da će Uprava u roku od pet godina povećati temeljni kapital u novcu u vrijednosti od 60 milijuna kuna, također izdavanjem dionica uz "isključenje prava prvenstva dioničara koji su stekli dionice uplatom u novcu".

Kako je na kraju moguće da je jedna Predstečajna nagodba prošla, a druga je zaustavljena a riječ je o istim modelima? To zna jedino ministar financija Slavko Linić.

Kolakušić meta napada

Mislav Kolakušić poznat je po svom pokušaju da raskrinka predstečajne nagodbe i pokaže ih u pravom svjetlu - kao legaliziranu pljačku. Zbog toga se našao na meti oštrog napada ministra financija Slavka Linića, te medijske mašinerije zadužene za širenje državne propagande.

Kolakušić je u intervjuu za Index kazao kako su "napadi bili izuzetno dobro koordinirani" te da su ga u početku iznenadili.

"Kad sam uočio da su i mediji koji me napadaju u postupcima predstečajnih nagodbi, shvatio sam da su se možda pronašli u svim nezakonitostima o kojima govorim", kazao je Kolakušić.

Kolakušiću se predbacivalo da ruši zakon koji bi trebao spasti gospodarstvo i radna mjesta.

Podsjetimo, sudac Mislav Kolakušić postao je predmet interesa šire javnosti kada je dao na procjenu Zakon o predstečajnim nagodbama na Ustavni sud. To je izazvalo gotovo paničnu reakciju ministra financija Slavka Linića, ali i dijela Vlade.
 
Sudac Kolakušić smatra da se u predstečajnom postupku  dužnik nalazi u puno povoljnijoj, odnosno neravnopravnoj tržišnoj utakmici sa svojim vjerovnicima. Isto tako postavlja se i pitanje zašto bi itko u Hrvatskoj platio svoj dug kada već može pokrenuti postupak predstečajne nagodbe i otpisati većinu duga.
 
Osim Industrogradnje zaustavio je i predstečajni postupak Dalekovoda.

Gost u "Nedjeljom u 2"

Aleksandar Stanković ugostit će suca Mislava Kolakušića u svojoj emisiji "Nedjeljom u 2". U emisiji će se obraditi najspornije slučajeve predstečajnih nagodbi.

"Koja je to pljačka u Hrvatskoj veća od privatizacijske pljačke? Na to pitanje u emisiji Nedjeljom u dva 23. veljače odgovara sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić. Emisija obrađuje najspornije slučajeve predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj poput Europapress Holdinga, Industrogradnje i Čazme", stoji u najavi emisije Aleksandra Stankovića na službenoj Facebook stranici NU2.