Elvedin Kermo za Index: Neljudi koji slave povratak Kordića neka ga pitaju gdje su kosti naših najmilijih
Foto: Osobni album (Elvedin Kermo)
"DAJTE neka budu ljudi, barem jednom u životu. Neka nam kažu gdje su ostaci naših majki , očeva i djece. Da pokopamo njihove ostatke, da se pomolimo nad njihovim grobom. Da nađemo barem na taj način neki duševni mir!", kaže u razgovoru za Index Elvedin Kermo, predsjednik Udruženja "16. april" iz Ahmića ogorčen vijestima iz Hrvatske koje govore o dočeku za Darija Kordića ratnog zločinca, bivšeg predsjednika HR Herceg-Bosne kojeg je Haški sud osudio na 25-godišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima Lašvanskoj dolini. Kordić je podsjetimo pušten, nakon što je odslužio dvije trećine kazne.
> Ratni zločinac Kordić dolazi u Zagreb, na Kaptolu misa zahvalnica
Kako Kordić može biti nevin?
"Nema pravde na ovom svijetu. Nema. Postoji 116 nevinih žrtava u Ahmićima, a kada se zbroje sve kazne koji su dobili zločinci ispada da jedan život ne vrijedi ni jedne godine zatvora. Boli nas ovo sve. Boli! Zločin se dogodio na petak 16. travnja 1993. godine. Petak je naš sveti dan. Danas na petak, na slobodu izlazi Kordić. Kakva je to pravda?", pita se Kermo dodajući da je do sada pronađena 81 žrtva pokolja u Ahmićima.
Nađeno je posmrtnih ostataka za još pet osoba, no nisu pronađeni svi ostaci. I dalje se 30 žrtava strašnog zločina smatra nestalim. Najmlađa žrtva pokolja imala je tri mjeseca. Ubijena je i potom zapaljena. Najstarija žrtva imala je 81 godinu.
"Znam da sada govore neki da je Kordić nevin. Kako može biti nevin? To je bila organizirana vojna akcija, ljudi su izvučeni iz kuća i ubijani. Znali su točno koja je kuća hrvatska a koja bošnjačka. Sve je bilo planirano. Sve", kaže Kermo za Index.
Nije Kordiću nedostajalo komfora u zatvoru
Podsjetimo kako je ubog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, Kordić 2001. nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine. Kaznu mu je pravomoćno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. godine navevši da je Kordić "kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. travnja 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci" čiji je cilj bilo "etničko čišćenje tog područja", te mu potvrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama.
U organiziranom napadu male skupine od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće, palili ih te ubijali ili tjerali mještane. Ubijeno je 116 osoba, od čega su 32 bili žene, a 11 ubijenih bili su djeca mlađa od 18 godina.
Kermo naglašava kako Kordiću nije bilo loše dok je bio u pritvoru i zatvoren. Za vrijeme boravka u zatvoru Karlau kod Graza imao je redovne posjete i komfor.
Neljudi su oni koji veličaju Kordića
"Ne mogu vjerovati da postoje ljudi koji veličaju Kordića? Je li to moguće? Kakvi su to neljudi? Objasnite mi. Takvi ljudi koji veličaju jednog takvog ratnog zločinca oni bi sve ponovili. Sve ovo što se dogodilo. Isto bi počinili i podupirali bi ga", ističe Kermo kojeg posebno boli da ni jedan od osuđenih zločinaca, a ni onih koji su sudjelovali a oslobođeni nije makar anonimno dojavio gdje se nalazi nestali.
"Nikada to nisu rekli. Makar to. Kordiću neka ne pada na pamet doći u Ahmiće i pokloniti se žrtava. Neka zaobilazi Ahmiće. Neka ne dolazi nikada ni on ni njegovo lažno suosjećanje. Svi ovih godina mogao je makar reći, otkriti gdje se nalazi ostatak posmrtnih ostataka. Predložiti neku lokaciju gdje misli da su kosti naših najmilijih. Nikada to nije napravio. Nema tu iskrenog pokajanja", kaže Kermo na kraju.