Vlada najavila negativno mišljenje o prijedlogu ustavnog zakona o pravima branitelja
Foto: Hina
VLADA bi u četvrtak na sjednici trebala dati negativno mišljenje na prijedlog 54 saborska zastupnika, mahom iz oporbe, koji traže da se sva braniteljska prava objedine u jedan zakon koji bi imao ustavni karakter.
Saborski zastupnici traže da se Vladu zaključkom obveže da Hrvatskom saboru, uz jedinstveni zakon o pravima branitelja koji bi imao ustavni karakter, predloži i izmjene svih zakona koji uređuju braniteljska i prava članova njihovih obitelji, a radi usklađivanja sa spomenutim zakonom.
Predloženi zaključak o načinu reguliranja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji potpisali su zastupnici HDZ-a, HDSSB-a, HSS-a, HSP AS-a, DC-ova Vesna Škare Ožbolt, nezavisni Jadranka Kosor i Branko Vukšić te SDP-ov Franko Vidović.
Nedovoljna analiza
U negativnom mišljenju Vlade, objavljenom uz dnevni red sutrašnje sjednice, stoji kako Vlada smatra da se donošenje Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u kojem bi bila objedinjena sva njihova prava, ne može prihvatiti jer prijedlog nije dovoljno potkrijepljen analizom i ocjenom stanja.
Vlada smatra kako ne postoji temelj da ju se obveže da Saboru predloži donošenje takvog zakona dok se ne izvrši analiza stanja i ocijeni stanje ostvarivanja prava hrvatskih branitelja, s posebnim osvrtom na ostvarivanje prava branitelja i članova njihovih obitelji koja su predviđena drugim propisima.
Zahtjev bez pravnog temelja
Vlada također smatra da ne postoji potreba da ju se unaprijed obveže da Hrvatskom saboru predloži donošenje izmjena i dopuna svih zakona koji reguliraju prava branitelja i članova njihovih obitelji, s obzirom na to da je riječ o redovitom, obveznom postupku usklađivanja unutarnjeg zakonodavstva i redovitim obvezama Vlade.
Vlada je mišljenja i da ne postoji pravni temelj, odnosno ustavna osnova, da ju se obveže da Saboru predloži donošenje Ustavnog zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji sve dok ne stupe na snagu promjene Ustava kojim bi se predvidjelo donošenje rečenoga Ustavnog zakona. Ustav, naime, pojašnjava Vlada, poznaje dva ustavna zakona - Ustavni zakon o Ustavnom sudu i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.