Ilustracija: scx.hu

DOK je privatizacija u Hrvatskoj u punom zamahu, postaje sve jasnije da slovenske tvrtke u Hrvatskoj nisu dobrodošle, iako pružaju najbolje ponude, piše danas slovenski Dnevnik. Hrvatska Vlada je, naime, jučer iz utrke za preuzimanje Croatia Osiguranja izbacila slovenski Triglav, iako je upravo on za dionice CO ponudio čak 10 posto više nego poljska PZU i čak 30 posto više od rovinjske grupe Adris, koja od samog početka glasi za najvećeg favorita.

Odluka hrvatska Vlade još je neuobičajenija ako se uzme u obzir da su od jedanaest potencijalnih ulagača, svega tri dali neobvezujuće ponude, a Triglav je na hrvatsku osiguravajuću kuću bio spreman prenijeti sve svoje podružnice na Balkanu.

"Odluku hrvatska vlade poštujemo, ali smatramo da su Triglav trebali uključiti u drugi krug privatizacije. Time bi se povećala konkurencija među ponuđačima, što je dobro za hrvatsku vladu", kazali su iz Slovenske udruge za odštetu i potvrdili da podupiru napore Triglava da preuzme CO. Preuzimanjem CO-a, Triglav bi postao najveća osiguravajuća tvrtka na Balkanu i druga najveća u središnjoj Europi.

Na upit hoće li tražiti objašnjenje hrvatska Vlade o cijeloj situaciji i isključivanju Triglava iz utrke za privatizaciju, slovenska premijerka Alenka Bratušek nije htjela odgovoriti. Iz njezinog kabineta su samo poručili da premijerka vjeruje da Vlada Hrvatske svoje odluke donosi transparentno i argumentirano te da će svoju odluku sigurno objasniti.

Kako su Hrvati izbacili najbolju ponudu

Ali, upravo argumenti koje je dala hrvatska Vlada, piše Dnevnik, teško da bi prošli nakon ozbiljnijeg razmatranja. Kao ključni razlog za odbijanje ponude Triglava naveli su da ne postoji dovoljno raspoloživog kapitala te da bi Triglav i sam, prije preuzimanja, morao proći dokapitalizaciju. Zbog toga, prema mišljenju hrvatske Vlade, postupak preuzimanja ne bi mogao biti dovršen do kraja ove godine, a to je rok koji si je Vlada zadala za dovršavanje privatizacije. Kad bi takve uvjete postavili u Mercatoru, piše slovenski list, Agrokor Ivice Todorića ne bi imao šansi za preuzimanje Mercatora. Agrokor već više od dvije godine nema dovoljno kapitala za preuzimanje Mercatora, ali su vlasnici, na čelu s NLB i Pivovarnom Laško, s njim svejedno potpisali prodajni ugovor.

Za razliku od Agrokora, Triglav ne bi imao nikakvih problema s plaćanjem preuzimanja budući da bi, do dokapitalizacije, funkcionirao uz pomoć kredita američke investicijske banke Goldman Sachs.

Hrvatska Vlada je kao neprihvatljiv označila i prijedlog Triglava za dokapitalizaciju Croatia Osiguranja, prema kojem bi Triglav hrvatsku osiguravajuću kuću, umjesto novcem, dokapitalizirao svojim tvrtkama-kćerima. To, prema mišljenju hrvatske Vlade, ne bi dovelo do jačanja tržišnog položaja CO-a, iako bi preko noći dobili dodatnih 3 posto hrvatskog tržišta osiguranja, gotovo sedam posto makedonskog, oko tri posto srpskog, gotovo 20 posto neživotnih osiguranja na tržištu u Makedoniji te nešto više od 40 posto tržišta osiguranja Crne Gore.

Slovenci na hrvatskom tržištu i dalje bez uspjeha

Sve je, dakle, jasnije da je Slovenija mnogo više otvorena za ulagače iz hrvatske nego Hrvatska za slovenske ulagače. Neke od najvećih privatizacija u Sloveniji tijekom posljednjih nekoliko godina provele su upravo hrvatske tvrtke. Atlantic Grupa Emila Tedeschija je tako kupila Drogo Kolinsko, najveću slovensku prehrambenu grupu, hrvatski Dukat je početkom godine preuzeo Ljubljanske mljekare, Sava Re je u desetpostotnom vlasništvu Croatia Osiguranja, a Agrokoru se smiješi preuzimanje Mercatora.

Osim toga, hrvatski mirovinski fondovi su drugi najveći vlasnik Krke, a u vlasništvu imaju i deset posto Mercatora, u čijem Nadzornom odboru imaju i svog predstavnika. Hrvatski mirovinski fondovi su među najvećim vlasnicima Triglava i imaju svog predstavnika i u njegovom u Nadzornom odboru.

Slovenske tvrtke bile su mnogo manje uspješne na hrvatskom tržištu. Prema podacima Banke Slovenije, ukupna vrijednost slovenskih investicija u Hrvatskoj je oko 1,6 milijardi eura, ali veći dio tih ulaganja opada na tzv. greenfield ulaganja. Najveća preuzimanja u Hrvatskoj uspjeli su izvesti samo Petrol (Euro-Petrol) i Mercator (Getro i Presoflex), ali su ta preuzeta društva prethodno bila u privatnom vlasništvu.