SJEDINJENE Američke Države mogle bi napustiti NATO ako Donald Trump na izborima u studenom postane novi američki predsjednik.

>>Trump: Ohrabrio bih Rusiju da napadne članicu NATO-a koja ne plaća obveze

Trump je rekao da SAD ne bi priskočio u pomoć onim zemljama koje ne plaćaju dva posto svoga BDP-a na obranu i da bi, štoviše, ohrabrio napad na te članice. Izazvalo je to bijes država članica, ali i aktualiziralo temu američkog povlačenja iz NATO-a koju Trump već godinama povlači.

>>Ako Trump pobijedi, NATO je gotov. Posljedice za Europu bi bile nezamislive

Povjesničarka i autorica više knjiga o Rusiji i Istočnoj Europi Anne Applebaum za Atlantic je napisala kako bi šteta nastala i bez formalnog povlačenja jer kolektivna obrana postoji prvenstveno u umu.

Navela je kako bi institucionalno, a možda čak i politički, Trumpu napuštanje NATO-a moglo biti teško za izvesti, ali i kako NATO-ov najvažniji izvor utjecaja nije pravni ili institucionalni, već psihološki. Drugim riječima, s nezainteresiranom Amerikom u NATO-u dolazi do slabljenja ovog saveza.

>>Godinama su radili s Trumpom. Sad kažu: Napustit će NATO

U Povratku velikih sila, knjizi koja će biti objavljena 12. ožujka, bivši visoki američki dužnosnik, koji je služio u Trumpovoj i Bidenovoj administraciji na visokoj razini, rekao je novinaru CNN-a da će SAD, ako Trump porazi predsjednika Joea Bidena na izborima u studenom, "izaći iz NATO-a".

"NATO bi bio u stvarnoj opasnosti", složio se John Bolton, Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, pa dodao: "Mislim da bi pokušao izaći."

Avdagić za Index: Moralo bi doći do drastične promjene sastava Senata i Kongresa

Index je na ovu temu popričao s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem koji je prokomentirao mogući izlazak Amerike iz NATO-a, odnosno reperkusije koje bi to imalo na svijet.

"Htio bih najprije pojasniti što se događa ako Trump doista pokrene takvu inicijativu, ako bi bio na položaju. Američki zastupnici su dvostranački predložili i usvojili zakon koji predsjedniku onemogućava samostalno povlačenje iz NATO-a bez odobrenja dvije trećine Senata ili zasebnog zakona koji bi usvojio Kongres. Ne vidim mogućnost po kojoj bi mu to uspjelo.

Moralo bi doći do drastične promjene sastava Senata i Kongresa, ne samo u korist republikanaca nego onih vjernih i sklonih Trumpovoj politici. Trenutačno Kongres, a ni Senat nemaju takav sastav, dapače, jučer je Senat odobrio paket pomoći od 95.3 milijarde dolara za Ukrajinu, Izrael i Tajvan i to s dvotrećinskom većinom sa 70 'za' prema 29 senatora koji su bili protiv.

Jasno je kako je upravo takva odluka suprotna Trumpovom pogledu na Ukrajinu, odnosno njegovom narativu. Dakle, kada bi Trumpov plan doista bio izlazak iz NATO-a, njemu za tako što treba ne samo njegova pobjeda nego i pobjeda njemu sklonih republikanaca na izborima za Kongres i Senat, koji se održavaju istovremeno s predsjedničkim, odnosno u punom broju zastupnika za Kongres i parcijalnom za Senat", rekao je.

"Radi se o vrlo nategnutoj teoriji"

Nastavio je dalje oko teme.

"Kada bismo zamislili scenarij u kojem Trump drži osim Bijele kuće i većinu u Kongresu, odnosno dvotrećinsku u Senatu, i u kojem se ide sa zakonom o napuštanju NATO-a, prema Sjevernoatlantskom ugovoru, nakon obavijesti drugih vlada država članica, Sjedinjene države bi nakon godinu dana od obavijesti prestale biti stranka ugovora.

S obzirom na to da su izbori u studenom ove godine, a inauguracija novog predsjednika 20. siječnja 2025., takav crni rasplet za transatlantsko savezništvo i suradnju mogao bi se odviti i kulminirati tek u 2026., recimo najranije sredinom te godine. Toliko o toj teoriji. Nadam se kako je iz ovoga jasno kako se zbilja radi o vrlo nategnutoj teoriji, ispred koje je jako puno 'ako'.

Druga stvar, je li to logično, kao postupak za samog Trumpa? Ako se pažljivo pregleda, pročita, on zapravo ne govori o istupanju, napuštanju nego o plaćanju. Kod nas se to prenosi kao članarina koju članice ne plaćaju, što je naravno posve promašeno, članarine zapravo nisu nikada bile problem. Hrvatska nosi te članarinske troškove samog saveza u iznosu oko 0.2 posto ukupnog iznosa, SAD oko 16 posto, jednako koliko i Njemačka.

Trump priča zapravo o potrošnji za obranu u udjelu BDP-a, za što je još za vrijeme administracije američkog predsjednika Baracka Obame dogovoreno ciljanih dva posto, a što u ovoj godini zadovoljava tek trećina država članica. Naravno, povećavanje izdvajanja nužno znači kako će se više kupovati, a prije svega skupa i tehnološka napredna oprema.

Tipovao bi na ostanak Amerike

I tu smo zapravo na ključu tih poruka. Vojno-industrijske korporacije u Americi svakako su zainteresirane za povećanje prodaje, uostalom ništa manje nego one europske, zar ne? Istupanje iz NATO-a posebno bi bilo bolno za takav korporativni sektor u Americi, dok se europskim ponuđačima i proizvođačima u svakom slučaju, pod navodnicima, smiješi dobar posao i to bez obzira na rat u Ukrajini i nestabilne susjedne i globalne sigurnosne probleme te budućnost NATO-a", rekao je.

Dodaje kako o Trumpu znamo jako puno, ali i da moramo znati da su njegovu politiku itekako kreirali ljudi oko njega.

"U tom smislu i dalje čekamo imena koja će nam razriješiti enigmu hoće li on pokušati uopće postupiti kao 'slon u staklarni', kada su transatlantski odnosi u pitanju. Kada bih se morao kladiti na pitanje hoće li Amerika doista napustiti Savez, ipak bih bez previše razmišljanja tipovao na ostanak", rekao je.

"Europa nije nemoćna"

Napominje kako pitanje koje treba postaviti jest želi li Trump doista izaći iz NATO-a ili traži da saveznici prestanu biti saveznici, odnosno da umjesto saveznika postanu klijenti, kupci.

"To može biti opcija ostanka u formalnom savezu, gdje svi povećavaju potrošnju, a mogli bismo to gledati kao manje realnu opciju, u kojoj Amerika pod Trumpovim vodstvom doista napušta Sjevernoatlantski ugovor, a nastupa vrijeme bilateralnih odnosa u kojima se pojedinačno regulira odnos 'zaštite'.

Bi li to uopće bilo korisno za Ameriku? Ne vidim tu opciju. Europa kakva je, nije nemoćna, naša Europska unija ozbiljna je multilateralna organizacija i pokazalo se kako se najbolje zgrupnjavamo pred izazovima.

Stoga, možda da se našalimo, možda Trump želi vojno ojačati Europu, osamostaliti ju od SAD-a. No ozbiljno gledano, doista smatram kako je ključno pitanje želi li to Trump doista. Ako da, to nikako nije u korist Amerike", rekao je.

"Kremlj se nada da će mu koristiti promjena u Bijeloj kući"

Ističe kako bi značaj NATO-a samo narastao.

"Naravno, jedno 'tehničko' pitanje je što bi bilo s Kanadom, ali ne sumnjam kako bi NATO u europskom pogledu ojačao, čak vjerujem s novim članicama. Dalo bi se spekulirati kako bi postupala Turska nakon toga, možda bi neki postavili i pitanje Ujedinjenog Kraljevstva, ali opstanak organizacije i svrha bi se samo dodatno dimenzionirali", govori.

Što bi se promijenilo za Ukrajinu? Povjesničarka Anne Applebaum kaže da Putina ne bi ništa spriječilo da do kraja osvoji Ukrajinu.

"Ukrajina nije članica NATO-a, ali posve jasno, Trump ne dijeli isti pogled prema ruskoj agresiji na tu zemlju s predsjednikom Bidenom i velikom većinom europskih ili bolje rečeno zapadnih čelnika i političkih scena. No ne zaboravimo, to je na kraju rat u kojoj se Ukrajina brani i jednako kao što Putin ne želi odustati, ne žele ni Ukrajinci.

Oni nisu nekakva marionetska zapadna država, imaju identitet upravo suprotno Putinovim povijesnim tezama. Puno je bilo onih koji su s prvim danom rata otpisivali Ukrajinu, a ipak, oni su se borili. Čini se kako taj rat prati tempo američkih izbora te da se Kremlj prije svega nada kako će promjena u Bijeloj kući koristiti njima i njihovim interesima, kako u Ukrajini tako i općenito.

To je svakako zanimljivo, a opet još je zanimljivije, kako se pokazuje, da Rusija čak i u tom ratu gleda i dalje na trenutačno ipak jedinu stvarnu globalnu supersilu", govori.

"Za Kinu je Amerika koja napušta saveznike idealna Amerika"

Hipotetski gledano, pitamo ga postoje li zemlje koje bi bile ugroženije zbog takve Trumpove odluke.

"Što se NATO-a tiče, najviše se u tom kontekstu razmišlja o zemljama Istočne Europe. Nažalost, promišlja se kako bi takav epilog djelovao i na ovaj, naš dio Europe, koji sigurnosno, a ni politički nije smiren, a još manje uređen.

Što se Kine tiče, Amerika koja napušta saveznike, a pogotovo ako se to proširi i na pacifički bazen, idealna je Amerika, onu koju su zaželjeli u kineskoj Novoj godini, godini zmaja, simbolu moći, superiornosti i vlasti.

Zamislite, prethodna je bila 2012., kada je Obama osvojio drugi mandat, Putin treći put Kremlj, a Xi Jinping je postao glavni tajnik Komunističke partije u Kini. Te godine Palestina je dobila promatrački status u UN-u, a ove godine došlo je do prekretničkog trenutka, gdje jednako kao i mnogi drugi i tamo čekaju rasplet američkih izbora, kako bi znali što ih čeka", rekao je.

"Ovo nije Europa iz vremena pred dva svjetska rata"

Odgovorio je na pitanje kakav je svijet u kojem Amerika nije u NATO-u, odnosno u kojem je tu tek formalno.

"Ako proberemo po vlastitim sjećanjima, vjerojatno će se svatko od nas sjetiti nekog presudnog momenta u životu koji im je izazivao svojevrsne grčeve u želucu, možda nekakvu jezu i strah. Možda je to bio i prvi dan škole, zadnji fakultetski ispit ili obrana, prvi dan posla, a vjerojatno i rat i ratna događanja za sve nas koji smo ih na neki način osjetili.

Bio bi to svijet u kojem bismo mi u Europi morali puno toga promijeniti u svojim životima. I dok će to biti dramatično, sada dok iščekujemo što i kako će se zbiti, jednoga dana, siguran sam, to bi retrospektivno bilo samo sjećanje na nešto što smo uspješno prebrodili.

Vjerujem u Europu, smatram kako svi koji nas podcjenjuju jako griješe. Ovo nije Europa iz vremena pred dva svjetska rata nego Europa 2.0, koja može puno više nego je. S Amerikom smo jako povezani i jači, ali u toj igri nije sve na nama, puno toga je na njima, pri čemu ne govorim samo o obrani, vojnoj snazi, govorim o odluci društva, birača, koji imaju pravo odrediti svoj put.

Radi se o jednoj od često ponavljanih teza Trumpa, zato će na izborima Amerikanci odrediti svoj stav i o NATO-u i odnosu s Europom. Mi ćemo poruku čuti, a ako nam se ne svidi, dobro je što je sve na nama, tada i mi odlučujemo kako dalje. Zar nije dobro izaći iz zaštitničkog, roditeljskog doma", objasnio je Avdagić.