NAKON jučerašnjeg hitnog sastanka europskih lidera u Parizu i nadolazećih pregovora SAD-a i Rusije o primirju u Ukrajini, koji će se održati bez prisustva predstavnika Ukrajine i Europske unije, na stolu je rasprava o mogućem slanju europskih vojnika u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.

Podjele oko slanja vojnika

Europski čelnici ostali su zatečeni potezima američke administracije predsjednika Donalda Trumpa u pogledu Ukrajine, Rusije i europske obrane i moraju se suočiti s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. U tom će kontekstu i provedba primirja u Ukrajini više pasti na leđa Europe negoli Amerike. 

Europski lideri na izvanrednom su sastanku ipak ostali podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu.  Britanski premijer Keir Starmer rekao je da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, ali je napomenuo da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi europske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Rekao je također da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika mogao poslati.

Njemačka i Italija protiv, Danska otvorena za razgovore

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je također da se bez mirovnog sporazuma ne može govoriti o njemačkoj mirovnoj misiji u Ukrajini.  

Talijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, po izvorima iz njezina ureda. "Bilo je korisno danas razgovarati o raznim hipotezama. Ona koja predviđa slanje europskih vojnika u Ukrajinu izgleda mi najsloženijom i možda najmanje učinkovitom i s tim u vezi izrazila sam dvojbe Italije", rekla je, po izvorima. 

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika i da Europa mora povećati potporu Ukrajini te potrošnju za vlastitu obranu. "Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi", rekla je. 

30.000 europskih vojnika?

Posljednji europski planovi, kako piše Washington Post, predviđaju snage “uvjeravanja” ili “odvraćanja” od nekoliko brigada, vjerojatno 25.000 do 30.000 vojnika, koji ne bi bili stacionirani duž linije kontakta, ali bi stajali spremni kao demonstracija sile ako ruske snage pokušaju ponovno pokrenuti rat.

Ove bi postrojbe mogle biti potpomognute dodatnim snagama izvan Ukrajine u slučaju da se trebaju pojačati i brzo krenuti. Francuska procjenjuje da bi mogla angažirati gotovo 10.000 vojnika. Britanski premijer Keir Starmer prvi je put objavio u nedjelju navečer da je spreman poslati snage u Ukrajinu kao dio dogovora ako to bude bilo potrebno.

Ključno pitanje za Europljane je kako odgovoriti ako Rusija ipak napadne te snage. Jedan od prijedloga bio je klauzula o međusobnoj obrani između zemalja uključenih u europsku koaliciju, koja ne bi djelovala pod zastavom NATO-a. No, Rusija zasad odbacuje prijedlog o stranim vojnicima u Ukrajini u slučaju postizanja mirnog rješenja sukoba.