VJEROJATNO najugledniji svjetski medij, BBC, objavio je veliki članak o Dubrovniku, po mnogima naljepšem hrvatskom gradu. U tekstu se opisuje ratna kalvarija koju je Dubrovnik prošao 1991. godine, te zaključuje kako je Dubrovnik nakon 13 godina uspio povratiti nekadašnji sjaj.

BBC članak počinje opisom "kiše granata koja je tri mjeseca padala po crvenim krovovima drevnog Dubrovnika". Bio je to ratni zločin za koji je bivši srpski general Pavle Strugar ovih dana osuđen na osam godina zatvora, stoji u članku.

Fotografije gorućeg grada kojeg je UN proglasio svjetskim nasljeđem šokirale su svijet, piše BBC, pa dodaje kako su srpski mediji širili lažnu priču prema kojoj su hrvatski branitelji samo palili vatre u gradu.

U tromjesečnog opsadi grada na desetke ljudi je izgubilo svoje živote, a dvije trećine građevina, od kojih većina potiče iz 17. stoljeća, oštećene su prije prekida opsade. Više od dekade nakon završetka sukoba, grad kojeg mnogi nazivaju "biserom Jadrana" uspio je povratiti nekadašnji sjaj, piše BBC.

Velik broj turista ponovo uživa u ljepotama Dubrovnika i okolnih plaža, a cijene nekretnina u stalnom su porastu. No, žitelji grada ne zaboravljaju lako ono što se dogodilo 1991. godine.

"Neki ožiljci su još uvijek prisutni." - izjavio je lokalni novinar Luka Brailo za BBC, pa dodao: "Ožiljci su na dušama ljudi, a ne u kamenu."

Obnovu Dubrovnika olakšale su skice grada napravljene nakon razornog potresa, koji je 1979. godine pogodio dubrovačko područje. Skice je napravio Vjekoslav Vierba, restaurator koji je vodio obnovu Dubrovnika nakon potresa, ali i nakon srpske agresije.

"Puno su nam pomogli hrvatski i UNESCO-ovi stručnjaci, ali i skice koje smo napravili nakon potresa 1979." - izjavio je za BBC Vierba, čiji je tim koristio tradicionalne metode gradnje kako bi Dubrovniku vratio nekadašnji izgled.

"Za vrijeme granatiranja Dubrovnika, primjetili smo da se metalne grede tope na visoim temperaturama, nakon čega je dolazilo do urušavanja cijelih zgrada." - kazao je Vierba, pa dodao kako su u rekonstrukciji građevina koristili tradicionalne hrastove grede, koje gore sporo i ostavljaju eksterijer zgrade gotovo netaknutim.

Grad u zadnje vrijeme primi oko milijun turista godišnje, što je oko tri četvrtine prijeratne posjete. No, turizam u Dubrovniku, za razliku od ostatka hrvatske obale, cvjeta tokom cijele godine, dijelom zahvaljujući zapadnjacima koji u sklopu mirovnih snaga žive u BiH i na Kosovu.

Porast broja turista, ali i cijena nekretnina, donosi građanima Dubrovnika prihode o kakvima stanovnici Balkana mogu samo sanjati, piše BBC, pa dodaje kako su mnogi Dubrovčani optimistični što se tiče budućnosti, naročito uzme li se u obzir činjenica da će Hrvatska u bliskoj budućnosti ući u Europsku uniju.