KAD NAS počne boljeti glava, mnogi od nas posegnu za lijekovima protiv bolova. Čini se da biljke rade sličnu stvar - kad su pod stresom zbog neke opasnosti, one proizvode vlastiti aspirin.

Novo istraživanje je pobliže proučilo ovaj zanimljivi mehanizam samoobrane biljaka i način regulacije proizvodnje aktivnog metabolita aspirina - salicilne kiseline. Dok su ljudi stoljećima koristili salicilnu kiselinu kao lijek za bol i upalu, kod biljaka ona igra važnu ulogu u signalizaciji, regulaciji i obrani od patogena.

Biljke je proizvode u kloroplastima (sićušnim zelenim organelama u kojima se odvija proces fotosinteze), obično tijekom za njih stresnih situacija, piše Science Alert.

"To je kao da biljke koriste lijekove protiv bolova, baš kao i mi", rekla je biologinja Wilhelmina van de Ven sa Sveučilišta Kalifornija, Riverside (UCR).

I biljke doživljavaju stres

Kako bi bolje razumjeli složeni lanac reakcija koje biljke izvode kad su pod stresom, Van de Ven i njezini kolege proveli su biokemijske analize na biljkama koje su mutirane na taj način da se blokiraju učinci ključnih putova signaliziranja stresa.

Stresovi u okolišu u svim živim organizmima proizvode reaktivne oblike kisika (ROS). Primjer za to su opekline od sunca na koži ako smo predugo izloženi izravnoj sunčevoj svjetlosti bez upotrebe kreme za sunčanje.

U slučaju biljaka, stres nanose neki insekti, suša i previsoke temperature. Iako visoke razine ROS-a u biljkama mogu biti smrtonosne, manje količine imaju važnu sigurnosnu funkciju pa je ključna njihova regulacija.

Znanstvenici su analizirali reakciju na stres biljke gušarke. Pratili su razine molekula MEcPP, koje se znaju nakupljati u biljci, a uzrokuju kemijsku reakciju i odgovor koji uključuje salicilnu kiselinu.

Ako su biljke u nevolji – onda smo i mi

Ovo znanje bi nam moglo pomoći da u budućnosti modificiramo biljke kako bi bile otpornije na opasnosti. Znamo da su biljke, kao i životinje, pod sve većim pritiskom klimatskih promjena i nije jasno koliko će vrsta moći preživjeti porast prosječnih temperatura.

Znanstvenici navode da su analizirali reakciju na stresove, poput visoke temperature, prekomjerne izloženosti sunčevoj svjetlosti i nedostatka vode. Naime, ako su biljke u nevolji – onda smo i mi.

"Biljke čiste naš zrak od ugljikovog dioksida, nude nam hladovinu i osiguravaju stanište brojnim životinjama. Jako je važno raditi na njihovom očuvanju", rekla je molekularna biokemičarka Katayoon Dehesh iz UCR-a.

Istraživanje naziva Reciprocity between a retrograde signal and a putative metalloprotease reconfigures plastidial metabolic and structural states objavljeno je u časopisu Science Advances.