NAKON isteka vladinih mjera subvencioniranja cijena goriva, benzin i dizel su preko noći drastično poskupjeli, priopćio je Opći njemački automobilski klub (ADAC). "Od jučer do danas benzin je u prosjeku poskupio za 25, a dizel za 10 centa po litri", priopćio je ADAC.

U pravilu je cijena litre goriva na svim benzinskim crpkama premašila granicu od dva eura. Njemačka vlada je u lipnju na tri mjeseca smanjila porez na naftne derivate na dozvoljeni minimum, što je teoretski omogućilo smanjenje cijene goriva od 35 centa za benzin i 17 centa za dizel.

ADAC smatra da naftne kompanije ni u jednom trenutku nisu iskoristile punu mogućnost smanjenja cijene goriva, koja posebice za vrijeme ljetnih praznika i pojačane potražnje nije značajno padala.

Oštre kritike

"Još od najave mjera smanjenja poreza postojala je velika dvojba oko toga hoće li naftne kompanije smanjene troškove prebaciti na krajnje korisnike", rekla je Katrin van Randenborgh iz ADAC-a. I za najnovije poskupljenje, kako tvrdi najveći europski automobilski klub, nema opravdanja.

Predstavnici naftnih kompanija porast cijena opravdavaju porastom potražnje, smanjenim kapacitetom rafinerija te logističkim problemima.

Velik dio javnosti je od početka kritizirao odluku vlade da u isti trenutak pojeftini gorivo te uvede subvencioniranu kartu javnog prijevoza, što je okarakterizirano kao kontradiktorna mjera.

Ekonomisti su bili protiv mjere

"Nikada nisam smatrao da to ima smisla", rekao je za DW Manuel Frondel, ekonomist energetike i profesor na Leibniz institutu za ekonomska istraživanja u Essenu. "S obzirom na trenutni klimatski problem, ovo je izuzetno kontraproduktivno", dodao je.

"Smanjenje poreza na gorivo je problematično jer smanjuje poticaj za štednju i rasterećuje vozače s velikim automobilima, velikom kilometražom i visokim prihodima", rekao je Stefan Bach iz DIW-a. 

Institut za ekonomska istraživanja (IW) također je bio kritičan prema ovim subvencijama. "Popust na gorivo se dobro prima u narodu, ali ne pomaže", napisali su ekonomisti IW-a u svojoj analizi.

"Politika bi trebala intervenirati na tržištu samo ako je povećanje cijena posljedica zloupotrebe tržišne moći. Intervencija u određivanju cijena uvijek treba biti posljednje sredstvo politike", objavili su.