"STANOVNICIMA Goražda ne treba puno mašte da bi razumjeli patnje ljudi u Ukrajini", prenosi Berliner Kurier članak novinske agencije AP, u kojem se podsjeća da je ovaj bh. grad, mada je 90-tih bio izložen raketnoj i granatnoj paljbi s okolnih brda, izdržao opsadu i "odolio napadima bosanskih Srba zahvaljujući domišljatosti koja bi sada mogla koristiti Ukrajini".

"U sličnoj situaciji u kojoj se danas nalaze mnogi Ukrajinci, čiji su centralni energetski sustavi uništeni u raketnim i napadima dronova, nalazilo se i Goražde, s većinskim bošnjačko-muslimanskim stanovništvom, koje je gotovo svo vrijeme rata od 1992. do 1995. bilo bez struje i grijanja i praktički odsječeno od vanjskog svijeta", prenosi Deutsche Welle.

Zaposleni u EU došli na ideju da pomognu Ukrajini

U članku se navodi i kako su se ljudi koji rade za EU-misiju u Sarajevu dosjetili kako pomoći Ukrajincima i obratili Edinu Ćulovu, premijeru Goraždanskog kantona (Bosansko-podrinjski kanton), kako bi dobili nacrte, fotografije, videozapise o mini-elektranama, koje su se tijekom rata koristile u Goraždu. Postrojenja su se sastojala od ručno izrađenih kotača s lopaticama montiranima na drvene platforme s električnim generatorima, koje su, pričvršćene bačvama i konopcima, bile postavljene oko mosta na rijeci Drini.

"Glavni vod za snabdijevanje strujom vodio je od elektrane, odnosno generatora do mosta, odakle je proizvedena električna energija manjim kablovima dovođena u grad. Ove pomoćne elektrane snabdijevale su bolnicu strujom. Ovisno o količini vode u rijeci, u najmanju ruku moglo se osigurati snabdijevanje gradske bolnice, koja je stalno radila. U kućama u blizini mosta se tako proizvedenom strujom mogla upaliti sijalica ili radio, ponekad čak i televizor", prenosi njemački list.

Dodaje i kako je grupa lokalnih inženjera strojarstva i električara najprije napravila prototip. "Njihov izum je bio pametan, ali u isto vrijeme dovoljno jednostavan da i drugi mogu lako napraviti repliku uređaja. Stanovnici su pronalazili potrebne komponente u motorima, alternatorima, kondenzatorima i otpadnom materijalu iz bombardiranih tvornica, vozila i domova."

U članku se potom navodi i kako preživjeli kažu kako su improvizirani uređaji za proizvodnju energije bili odlučujući da Goražde ostane "jedina enklava u istočnoj Bosni koju nisu zauzele srpske snage". Nakon rata, mini-elektrane su uklonjene.

Premijer u potrazi za pronalazačima mini-elektrana

Sada, tri desetljeća kasnije, Ćulov je na molbu EU krenuo u potragu za izumiteljima tih naprava, a preko radija traži od stanovnika da dostave dokumente ili uspomene na mini-elektrane, koje su još sačuvane. Prikupljene informacije predane su misiji EU, koja ih je potom proslijedila Ukrajini. "Pretpostavljam da će koristiti materijal koji smo dali za razvoj nekih testnih modela. Ako se pokažu održivim, onda će krenuti u masovnu proizvodnju", kaže Ćulov.

Na kraju se navodi kako su se dva preživjela člana izvornog tima konstruktora mini-elektrana na Drini u Goraždu javila premijeru Ćulovu. Jedan od njih je Aziz Lepenica, koji je do prije nekoliko godina predavao inženjerstvo u tehničkoj školi u tom gradu. On se ponudio da s učenicima izradi nacrte i tehničke proračune za Ukrajinu jer oni tijekom rata "nisu imali vremena za nacrte, već su "sve proračune i planove napravili u glavama".

I drugi bivši izumitelj, umirovljeni električar Murat Heto, pomogao je u pripremi informacija za Ukrajinu. "Uz sve što smo prošli, čovjek bi morao biti od drveta da ne suosjeća s Ukrajincima", kaže Heto. U tekstu se navodi i kako je oko 7000 ljudi tada ubijeno ili teško ranjeno u gradu čiji se broj stanovnika, zbog priljeva izbjeglica, u ratu privremeno udvostručio na oko 70.000.

"Oskudijevalo se u hrani i lijekovima jer su Srbi sprječavali isporuke pomoći UN-a, a elektrane koje smo sami napravili bile su simbol naše odlučnosti da se odupremo, a ne da popustimo", kaže Heto u tekstu agencije AP, koji prenosi njemački list Berliner Kurier.