SEIZMOLOG Tomislav Fiket, gradonačelnik Gline Ivan Janković i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes su u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog govorili o sporoj obnovi na Baniji te o načinima njezina ubrzanja. Seizmolog Fiket se osvrnuo i na seriju od 17.490 potresa koji su od razornog petrinjskog potresa u samo dvije godine zabilježeni na tom području.

Komes tvrdi da Petrinja želi dostojanstveno obilježiti drugu obljetnicu. "Prisjećajući se tih teških trenutaka, da, bilo je, nažalost, i ljudskih žrtvi, međutim stvarno je ogromna, puno veća ona materijalna šteta i sukladno tome, zapravo, na neki način, uvjetno, možemo biti sretni, da su okolnosti bile kakve su bile, epidemija i praznici, da nije bilo i više ljudskih žrtava", istaknula je.

"Treba smanjiti administrativne prepreke"

"Pokušavamo nastaviti život kakav je bio prije potresa, poboljšati ga, održavamo i život udruga, zadržali smo poduzetnike. Život se odvija na neki način, ali to nam ne vrijedi ništa ako ne vratimo ljude iz kontejnera i drugih privremenih jedinca, dok ne vratimo Petrinjce iz drugih gradova u koje su otišli privremeno", kazala je Komes.

Komentirala je i svoj jučerašnji poziv na samoobnovu. "Poziv je upućen onima koji su mlađi, agilniji i naravno uz avans. Početna sredstva dobit će iz državnog proračuna. Tako ćemo ubrzati postupak, a starijim sugrađanima ostat će više prostora da im pomogne država", poručila je. 

"Samoobnova može teći paralelno uz sporu državnu obnovu. Definitivno treba smanjiti administrativne prepreke koje usporavaju organiziranu obnovu od strane države. Izgradnja zamjenskih kuća koja ide po tipskom modelu gradnje bi trebala ići još brže", ističe Komes.

"Tražim da se u Glini otvori državni ured"

Janković tvrdi kako je gradnja više stambenih zgrada u centru grada primjer dobre prakse. "Trenutno su četiri s 52 stana. I još tri s 57. Ukupno 109 stanova. To je dobar pokazatelj na koji način država može provoditi obnovu. Po pitanju objekata javne namjene, zdravstva, školstva, doma za starije, onog što je u ingerenciji županije ili jedinica lokalne samouprave je također na zadovoljavajućoj razini", rekao je. 

"Također, erozija tla, klizišta, sve ono što je na neki način spalo na razinu gradova i županije ide nekim svojim tempom, i tu možemo biti zadovoljni. Sve dobro što se događa ostaje u sjeni sporosti obiteljskih kuća. Mogu se djelomično složiti s gradonačelnicom Komes oko samoobnove, ali na operativnoj razini to treba više zaživjeti", dodaje. 

"Ja već tri godine tražim da se u Glini otvori državni ured da ljudi budu informirani na vrijeme i na jednom mjestu o svim stvarima. Prije dva tjedna dobio sam na četiri sata, jedan dan u tjednu, prisutnost državnog ureda koje je provedbeno tijelo. Ljudi meni dolaze s pitanjima, imamo preko 700 kontejnera na području grada Gline, a ja ih moram uputiti u Petrinju", naglasio je Janković.

"Očekivali smo da će popratni potresi trajati kraće"

"Od 1. siječnja 2023. mi želimo dati veći doprinos stambenom zbrinjavanju, ponuditi nekoliko konkretnih rješenja, tiču se više stambenih zgrada i zamjenskih kuća. Očekujemo podršku vlade u toj inicijativi. Jedan dio ćemo napraviti u suradnji s poduzetnicima, drugi s građanima. Važno je da obnova krene bržim tempom i da operativno profunkcionira", kazao je. 

Fiket podsjeća da su seizmolozi od početka, od velikog potresa u Petrinji, najavljivali nizove popratnih potresa. "Očekivali smo da će to vrijeme biti nešto kraće. Druga godina je, a dnevno ima po desetak potresa. Ove godine bilo je 6 potresa magnitude 3 i 4 po Richteru. I dalje su to potresi koji značajno uznemiruju kućanstvo", naglasio je.

"Donacija nam je omogućila detaljnu analizu slabijih potresa"

"Prije smo imali samo 17 stalnih postaja kojima je upravljala seizmološka služba RH. Od toga su četiri bile zagrebačke, ostale državne. Tako rijetka mreža za državu poput naše nije bila u mogućnosti pratiti slabije potrese niti određivati dubine žarišta", dodaje Fiket. 

"Donacija koju smo dobili krajem 2020. omogućila nam je da imamo detaljnu analizu slabijih potresa te je značajno poboljšala dubinu žarišta. To je omogućilo našim kolegama geolozima da bolje kartiraju aktivni dio tog rasjeda, koji se aktivirao i nanio ovu štetu. Mobilna mreža je i dalje u Petrinji i ostat će tamo dok god je aktivnost takva i postoji potreba. Dio mreže je nakon potresa u Hercegovini preseljen na dubrovačko područje", zaključio je.